Časopis Geofizika

 

 

 

 

 

 

 

     

 

 

Strukovne udruge


Broj posjeta:
555112

 

 


Marijan Herak je novi redoviti član...

Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održanoj 16. svibnja 2024. za redovitog člana HAZU-a izabran je prof. emer. dr. sc. Marijan Herak, dok je prof. dr.sc. Danijel Belušić izabran za člana suradnika.

Na ovoj izbornoj skupštini izabrano 17 novih redovitih članova, 6 dopisnih članova i 15 članova suradnika HAZU, a s PMF-a za redovitog člana izabran je i prof. dr. sc. Hrvoje Buljan s Fizičkog odsjeka.

Čestitamo svim novoizabranim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti!

Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u 20. lipnja u Knjižnici HAZU. Više pročitajte na: https://www.info.hazu.hr/2024/05/izabrani-novi-clanovi-hazu-hrvatska-dobila-17-novih-akademika/

Preuzeto s mrežne stranice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu:

Osam novih akademika dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu – a sa PMF-a za redovitog člana/akademika, izabrani su prof. dr. sc. Hrvoje Buljan (FO) i  Marijan Herak, prof. emeritus (GFO), dok  je prof. dr.sc. Danijel Belušić (GFO) izabran za člana suradnika.

Čestitamo novoizabranim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti!

Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u 20. lipnja u Knjižnici HAZU.

Više pročitajte na: https://www.info.hazu.hr/2024/05/izabrani-novi-clanovi-hazu-hrvatska-dobila-17-novih-akademika/

***

Hrvoje BULJAN rođen je 1972. godine. Doktorirao je 2002. na Fizičkom odsjeku Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je sada redoviti profesor. U svjetskoj znanosti postigao je vrhunske znanstvene rezultate na nekoliko znanstvenih područja: plazmona u grafenu, topoloških rešetki, jednodimenzionalnih kvantnih sustava izvan ravnoteže, djelomično koherentnih valova svjetlosti u fotoničkim materijalima i kaotičnih mapa s rupama. Grafen ima velik potencijal za primjene u znanstveno-tehnološkom razvoju. Buljan je teorijski otkrio, u suradnji s uglednim fizičarom Soljačićem iz Tehnološkog instituta države Massachussets (Massachussets Institite of Technology), u SAD-u, kako ta pobuđenja imaju velik potencijal za daljnji razvoj nanofotonike. Napravio je niz važnih znanstvenih otkrića uključujući razvoj teorije za opis nelinearnih topoloških sustava, prva istraživanja međuigre topologije, nelinearnosti i nehermitičnosti sustava (zajedno s grupom prof. Z. Chena sa  Sveučilišta Nankai u Kini), uvođenje koncepta supsimetrije za opis topoloških faza sa simetrijama, prijedlog za eksperimentalnu realizaciju Weylovih fermiona u optičkim rešetkama (u suradnji s M. Soljačićem i W. Ketterleom, dobitnikom Nobelove nagrade 2001. godine), prijedlog za eksperimentalnu realizaciju aniona u nemeđudjelujućim 2D sustavima te prijedlog eksperimentalne realizacije 4D fotoničkih rešetki. U tim publikacijama Buljan je dopisni autor, po čemu se vidi njegov bitan doprinos navedenim istraživanjima. U nizu istraživanja iz kvantne optike Buljan je surađivao s uglednim izraelskim akademikom Segevom iz Znanstvenog instituta Technion. Buljan je prvi objavio egzaktna rješenja za vremenski ovisan Lieb-Liniger plin te je ostvario niz važnih doprinosa razumijevanju prostiranja djelomično koherentne svjetlosti u nelinearnim materijalima. Svojim djelovanjem znatno je pridonio razvoju fizike kondenzirane materije u Hrvatskoj. Buljan ima i važnu ulogu pri uključivanju hrvatskih znanstvenika u Europski znanstveni projekt.

 

Marijan HERAK rođen je 1956. u Zagrebu. Doktorirao je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu.  Po struci je seizmolog, a cijeli je radni vijek proveo na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu. Svestran je znanstvenik te se bavio brojnim aspektima opažačke i teorijske seizmologije. Među njima se ističu seizmičnost Hrvatske, postupci lociranja potresa i njihove kvantifikacije, određivanje svojstava seizmičkih izvora i unutrašnjosti Zemlje te seizmički hazard i rizik. Od važnijih rezultata valja spomenuti definiciju i postupak inverzije HVSR spektra, kalibracijsku funkciju za definiranje magnitude Ms, koja se navodi i u međunarodnim seizmološkim priručnicima, te prvu suvremenu kartu seizmičkog hazarda na području Hrvatske koja je i danas podloga za protupotresno projektiranje. Objavio je 97 znanstvenih radova (od toga 81 u časopisima uključenima u bazu Web of Science, oko tri četvrtine u prvom ili drugom kvartilu), 90 priopćenja sa znanstvenih skupova, dvije knjige (suurednik), devet poglavlja u knjigama te brojne radove na popularizaciji struke. Radovi su mu citirani prema bazi Web of Science oko 1.500 puta uz h-indeks 20, dok Google Scholar registrira oko 3.000 citata i h-indeks 29. Prema svojoj znanstvenoj produkciji te po odjeku objavljenih radova, Marijan Herak vodeći je hrvatski seizmolog svoje generacije.  Marijan Herak bio je glavni istraživač na sva četiri nacionalna znanstvena projekta iz seizmologije što su ih financirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatska zaklada za znanost u razdoblju 1996. – 2019. Sudjelovao je i u izvođenju 18 međunarodnih znanstvenih projekata, od kojih je na njih 15 bio suvoditelj projekta ili voditelj hrvatskog tima. Važan aspekt djelovanja profesora Heraka jest doprinos seizmološkoj praksi pisanjem računalnih programa. I danas su u rutinskoj svakodnevnoj uporabi njegovi programi za lociranje i analizu potresa, za inverziju mjerenja mikroseizmičkog nemira (taj se program koristi širom svijeta) kao i za procjenu hazarda ili modeliranje makroseizmičkih opažanja. Držao je nastavu studentima geofizike iz osam kolegija na svim razinama studija. Kolegije je stalno osuvremenjivao te je za neke napisao i opširna skripta. Bio je mentor pri izradi osam magistarskih i doktorskih radova. Obnašao je brojne dužnosti u hrvatskoj i međunarodnoj znanstvenoj i akademskoj zajednici. Tako je primjerice bio prodekan PMF-a, predsjednik Vijeća prirodoslovnog područja Sveučilišta, predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU, predstavnik Hrvatske u Europskoj seizmološkoj komisiji te član Povjerenstva za dodjelu Plinijeve medalje Europske geofizičke unije. Marijan Herak od 2006. godine član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je Nagradu Andrija Mohorovičić te počasni naslov professor emeritus.

 

Danijel BELUŠIĆ rođen je 1978. u Zagrebu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje je radio kao asistent, viši asistent i docent 2001. – 2011. Usavršavao se na nekoliko međunarodnih radionica. Jedanaest godina proveo je u inozemnim znanstvenim institucijama, u SAD-u, Australiji, Velikoj Britaniji i Švedskoj. Od 2021. zaposlen je na Geofizičkom odsjeku PMF-a kao redoviti profesor. Istražuje atmosfersku dinamiku i klimatske promjene, s naglaskom na ekstremne događaje (npr. razvoj konvektivnih sustava i pojava udara bure). Do sada je objavio 70 znanstvenih članaka, uglavnom u vrhunskim časopisima, i više od 100 kongresnih priopćenja. Njegovi su znanstveni članci citirani oko 1.400 puta (Web of Science, h-indeks 26), odnosno više od 3.100 puta (Google Scholar, h-indeks 31). Kao suradnik i kao voditelj bio je angažiran u brojnim projektima što su ih financirale domaće i međunarodne zaklade za znanost. Sudjelovao je u izvođenju nastave u okviru petnaest kolegija na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Monash. Redoviti je recenzent za više od dvadeset međunarodnih časopisa te je dobio nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada (primjerice nagrade Svjetske meteorološke organizacije i Europskoga meteorološkog društva). Bavi se i popularizacijom znanosti. Danijel Belušić vodeći je hrvatski meteorolog svoje generacije, čije je djelovanje prepoznato u međunarodnim okvirima.

Autor: Iva Dasović
Popis obavijesti

POVEZNICE