16. svibnja 2025.
O B A V I J E S T
KREŠIMIR RUIĆ
održat će znanstveni kolokvij (doktorski seminar) iz Geofizike pod naslovom
Doprinos visokofrekventnih oscilacija ekstremno visokim razinama Jadranskog mora
Analizirani su vremenski nizovi razine mora, minutne rezolucije, s 18 mareografskih postaja raspoređenih na istočnoj i zapadnoj obali Jadranskog mora, pri čemu je duljina analiziranih nizova od 3 do 18 godina. Najdulji vremenski nizovi, duljine od ~16,5 do 18 godina, dostupni su za 6 postaja, koje se nalaze na istočnoj (hrvatskoj) strani Jadranskog mora. Cilj istraživanja je kvantificiranje doprinosa visokofrekventnih oscilacija razine mora ekstremno visokim razinama Jadranskog mora te klasificiranje sinoptičkih situacija tijekom kojih se javljaju ekstremi povezani s visokofrekventnim oscilacijama razine mora.
Iz minutnih mjerenja razine mora, nakon temeljite kontrole kvalitete, izdvojena su dva tipa ekstremnih događaja: (1) rezidualni ekstremi, definirani na nizu razine mora iz kojeg je uklonjen plimni signal, a koji se primarno povezuju s olujnim usporima, i (2) visokofrekventni ekstremi čiji su najrazorniji primjer meteotsunamiji. Analiza je pokazala da visokofrekventne oscilacije značajno doprinose ekstremnim razinama mora, a ponekad i dominiraju istima. Rezidualni ekstremi se najčešće javljaju od listopada do siječnja, dok su visokofrekventni ekstremi ravnomjernije raspoređeni tijekom godine, s najvećim brojem epizoda od svibnja do rujna.
Primijenjena je k-medoid metoda strojnog učenja na sinoptičke situacije zabilježene tijekom pojave epizoda visokofrekventnih ekstrema na 6 postaja s najduljim nizovima mjerenja (Dubrovnik, Ploče, Split, Zadar, Bakar i Rovinj). Preciznije, k-medoid metoda primijenjena je na podacima ERA5 reanalize (tlak zraka pri srednjoj razini mora, temperatura na 850-hPa plohi i geopotencijalna visina 500-hPa plohe). Metodom su izdvojene dvije sinoptičke situacije tipične za pojavu visokofrekventnih ekstrema razine mora: (1) situacija koja se češće javlja tijekom toplijeg dijela godine, karakterizirana advekcijom toplog zraka sa jugo-jugozapada, uniformnom raspodjelom tlaka zraka pri razini mora i prisutnošću mlazne struje na 500-hPa plohi, te (2) situacija koja se češće javlja tijekom hladnijeg dijela godine, obilježena poljem niskog tlaka zraka nad Jadranom uz izražene gradijente tlaka zraka koji pogoduju puhanju juga, tj. uvjetima pogodnim za nastanak olujnih uspora, te hladnijim nižim slojevima troposfere i puhanjem snažnih jugozapadnih vjetrova na 500-hPa plohi. Na nekim postajama prepoznata je i dodatna sinoptička situacija tijekom koje se razvijaju visokofrekventni ekstremi. Dodatna situacija povezana je s poljem tlaka zraka pri razini mora koje odgovara pojavi jakih sjeveroistočnih vjetrova, odnosno bure.
Zaključno, ekstremi razine mora u Jadranu zahtijevaju razmatranje niskofrekventne i visokofrekventne komponente, a dostupnost i analiza podataka visoke vremenske rezolucije ključni su za razumijevanje i predviđanje ovih pojava. Rezultati sugeriraju i veliku korisnost k-medoid metode za klasificiranje sinoptičkih situacija.
Seminar će se održati u četvrtak 6. veljače 2025. godine, u 11:00 sati, u predavaonici P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.
Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, smjer Geofizika, da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.
Voditelji smjera:
Izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević i prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić