Statistika i osnovna mjerenja

Statistika i osnovna mjerenja

Fizički odsjek

Statistika i osnovna mjerenja

Šifra: 150439
ECTS: 5.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Mihael Makek - Predavanja
Izvođači: Arian Ivec - Laboratorijske vježbe
Marko Kuveždić - Laboratorijske vježbe
Danijel Pikutić - Laboratorijske vježbe

Marija Mađor-Božinović - Auditorne vježbe
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Auditorne vježbe 20
Laboratorijske vježbe 25
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
CILJ KOLEGIJA:
Stjecanje teorijskog znanja iz područja vjerojatnosti i statistike, stjecanje operativnog znanja iz metoda obrade mjerenih podataka u fizici te stjecanje vještina pri prikupljanju i obradi podataka tijekom eksperimentalnog rada u laboratoriju.

PLAN I PROGRAM KOLEGIJA:
Predavanja:
1.Osnovne formule i principi obrade podataka nezavisnih mjerenja.
2.Grafički prikaz podataka; metoda najmanjih kvadrata; linearizacija problema.
3.Osnove kombinatorike (permutacije, varijacije i kombinacije).
4.Povijesni pregled pojma vjerojatnosti; neki paradoksi i problemi pred-aksiomatskih teorija vjerojatnosti.
5.Aksiomatska teorija vjerojatnosti, Kolmogorovljevi aksiomi.
6.Uvjetna vjerojatnost, neovisni događaji; Bayesov teorem.
7.Definicija slučajne varijable; diskretna i kontinuirana slučajna varijabla.
8.Jednostavni primjeri slučajnih varijabli.
9.Očekivanje i varijanca slučajne varijable; momenti.
10.Bernoullijeva i binomna raspodjela; centralni granični teorem.
11.Poissonova raspodjela; Gaussova raspodjela.
12.Višedimenzionalne slučajne varijable; zakon velikih brojeva.
13.Osnove statistike; statistička paradigma s primjerima.
14.Pojam procijenitelja; metoda najveće vjerojatnosti.
15.Nepristranost procijenitelja; Gamma funkcija.

Vježbe:
1.Ponavljanje osnovnih formula i principa obrade podataka nezavisnih mjerenja; primjeri.
2.Razrađeni primjeri grafičkih prikaza podataka, metode najmanjih kvadrata i linearizacije problema.
3.1. kolokvij.
4.Osnove kombinatorike (permutacije, varijacije i kombinacije) i proračun vjerojatnosti.
5.Proračun vjerojatnosti (pomoću kombinatorike).
6.Uvjetna vjerojatnost, neovisni događaji.
7.Bayesov teorem; geometrijska vjerojatnost.
8.Primjeri slučajnih varijabli.
9.2. kolokvij.
10.Očekivanje i varijanca raznih slučajnih varijabli.
11.Momenti slučajnih varijabli.
12.Bernoullijeva i binomna raspodjela.
13.Poissonova raspodjela; Gaussova raspodjela.
14.Ostale slučajne (diskrente i kontiunirane) slučajne varijable.
15.3. kolokvij.
Tijekom semestra svaki student u tri tjedna odradi tri laboratorijske vježbe u svrhu upoznavanja sa eksperimentalnim radom i obradom podatka:
1. vježba: Mjerenje vremena - Maxwellov disk/Matematičko njihalo
2. vježba: Mjerenje struje i napona - otpornik/zavojnica
3. vježba: Osnove osciloskopa

METODE POUČAVANJA:
Predavanja, vježbe, laboratorij.

NAČIN PRAĆENJA I PROVJERE:
Eksperimentalni rad, kolokviji, usmeni ispit.

UVJETI ZA POTPIS:
Položen 1. kolokvij i sve tri laboratorijske vježbe.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Tijekom semestra, studenti mogu polagati tri kolokvija, od kojih je prolazak na prvom kolokviju obavezan. Kolokviji tipično sadrže tri zadatka, a ukupni broj bodova po kolokviju je 60. Smatra se da je student prošao jedan kolokvij ako je dobio barem 24 boda.Ukupna ocjena iz kolokvija se formira zbrajanjem svih bodova: manje od 40% - nedovoljno za prolaz, manje od 56% - ocjena dovoljan, manje od 72% - ocjena dobar, manje od 88% - ocjena vrlo dobar i 88% ili više - ocjena odličan.
Studenti koji su položili prvi kolokvij mogu pristupiti laboratorijskim vježbama. Studenti koji su položili sva tri kolokvija su oslobođeni pismenog dijela završnog ispita.
Usmenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti isključivo studenti koji su uspješno položili sve tri laboratorijske vježbe (a time i prvi kolokvij) i studenti koji su položili pismeni (ili prošli sva tri kolokvija).
Pismeni dio završnog ispita ima 5 zadataka sa ukupnim brojem bodova 100. Ocjena pismenog ispita formira na sljedeći način: manje od 40% - nedovoljno za prolaz, manje od 56% - ocjena dovoljan, manje od 72% - ocjena dobar, manje od 88% - ocjena vrlo dobar i 88% ili više - ocjena odličan.
Ukupna završna ocjena se formira pomoću ocjene iz pismenog (ili ocjena iz tri kolokvija), ocjene iz laboratorijskih vježbi i ocjene iz usmenog dijela, s približno istim težinskim udjelom svake od njih.
Literatura:
  1. A. M. Mood, F. A. Graybill, D. C. Boes, Introduction to the theory of statistics, McGraw Hill
    1974
  2. Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
  3. J. L. Devore, Probability and statistics for engineering and the sciences, Cengage Learning; 8th edition (2011)
  4. Predavanja dostupna na web stranici kolegija.
2. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Geofizika
Termini konzultacija:

Obavijesti

Repozitorij

Repozitorij je prazan

Anketa

Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!