Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete prijenos uživo, kao i njegovu snimku pogledati, na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Dana 24.10.2018. u 13:15 h održat će se na Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeće izlaganje (doktorski seminar):

Mislav Anić

(Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko)

Međugodišnja varijabilnost izmjene CO2 između šume hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) i atmosfere

Pozivaju se doktorski studenti i svi ostali zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Prijenos uživo možete pratiti na poveznici.

Vodena para i ugljikov dioksid glavni su atmosferski sastojci koji kontroliraju klimu na Zemlji. Nagli porast u atmosferskoj koncentraciji CO2 uzrokovan ljudskom djelatnošću u posljednjih dvjestotinjak godina smatra se glavnim pokretačem klimatskih promjena na Zemlji. Od ukupne antropogene emisije CO2 40% ostaje u atmosferi, dok se preostali postotak emisije CO2 pohranjuje u oceanima i kopnu. Globalne šume, zajedno sa tlom, predstavljaju značajan kopneni ponor ugljika. Procesom fotosinteze šume uzimaju ugljik iz atmosfere te ga ugrađuju u nad- i podzemnu biomasu čime djelomično ublažuju antropogenu emisiju C02 te na taj način sudjeluju u regulaciji klime. Mogući saturacijski efekt, zajedno sa klimatskom promjenama, doveo je u pitanje postojanost i jačinu ponora ugljika u šumskim ekosustavima. Razvitak metode kovarijance turbulentnih vrtloga (eng. Eddy covariance (EC) method) omogućio je kontinuirano i direktno praćenje tokova ugljika na razini cijelog ekosustava te je danas standardni alat za izračun neto izmjene CO2 između atmosfere i raznolikih ekosustava. U sklopu projekta CarbonPro, Hrvatski šumarski institut je u 2007. g. montirao mjernu stanicu u mladoj sastojini hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja od tada kontinuirano vrši EC i meteorološka mjerenja. Na temelju desetogodišnjeg mjerenja EC metodom izračunata je neto izmjena CO2 (NEE) između sastojine hrasta lužnjaka i atmosfere te su ispitani uzroci njene međugodišnje varijabilnosti. Particioniranjem toka NEE određeni su preostali glavni tokovi ugljika u šumskim ekosustavima, GPP (bruto primarna produkcija), RECO (respiracija ekosustava) i NPPEC (neto primarna produkcija). Neto primarna produkcija sastojine hrasta lužnjaka određena je i biometrijskom metodom (NPPBM) te je poslužila za validaciju EC mjerenja.

 

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Arhiva do 2013