Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete prijenos uživo, kao i njegovu snimku pogledati, na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Dana 22.05.2019. u 13:15 sati održat će se sljedeće predavanje na
Geofizičkom odsjeku PMF-a:
prof. dr. sc. Marijan Herak
(Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu)

Projekt Velebit od vrha do dna – rezultati nakon četiri godine rada

Pozivaju se svi zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P2 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Projekt Velebit od vrha do dna – multidisciplinarno istraživanje seizmoloških značajki i tektonike područja Velebita (HRZZ IP 2014-09-9666, glavni istraživač: Marijan Herak) odvija se od 2015. do 2019. godine, a posvećen je proučavanju seizmoloških i geoloških značajki šireg područja planine Velebita. Na projektu je angažirano 15 istraživača – 12 seizmologa i 3 geologa. Tijekom četiri projektne godine suradnici su objavili 13 radova indeksiranih u WoS (9 u CC), 3 rada u zbornicima skupova, te 26 kongresnih priopćenja, a još su najmanje četiri rada bilo na recenziji bilo u pripremi. Projektnim sredstvima uspostavljena je i u radu održavana seizmografska mreža Velebit-Net s 8 seizmoloških postaja, u koju su priključene još i stanice instalirane u Hrvatskoj financirane međunarodnim projektima s kojima je i formalno sklopljena bilateralna suradnja: AlpArray (6 postaja) i AlpArray-CASE (5 postaja). Tih ukupno 19 privremenih seizmoloških stanica činilo je tijekom projektne četiri godine više od 50 % Hrvatske mreže seizmografa, a njima je prikupljeno oko 520 Gb podataka visoke kvalitete.
Od znanstvenih rezultata valja istaknuti:
1) Radove koji se bave proučavanjem svojstava litosfere, od kore do plašta. Tako se određivala anizotropija litosfere, njezina debljina, kao i dubina Mohorovičićevog diskontinuiteta ispod Dinarida;

2) Istraživanja atenuacije seizmičkih valova u kori i gornjem plaštu, posebno njezina uzroka te anizotropije;

3) Napore za boljim opisom seizmičnosti toga područja koji uključuju nove postupke lokacije potresa, redovite analize potresa, računanje njihovih mehanizama, makroseizmičke obilaske terena i sl.;

4) Makroseizmičke studije važnih povijesnih potresa na širem riječkom području (npr. kod Bakra 1750. i kod Klane 1870. g.);

5) Geološka istraživanja termalne povijesti dinaridskog krša i izdizanja Velebita, izradu preliminarnog strukturnog modela velebitskog područja, analize paleonaprezanja u području Vinodola i Velebita, te uspostavu baze podataka na temelju obavljenih terenskih mjerenja;

6) Iniciranje korištenja DInSAR satelitskih podataka u Hrvatskoj analizom koseizmičke deformacije tijekom serija potresa kod Stona i Slanog 1996. godine. Velika količina i izvrsna kvaliteta prikupljenih seizmološih i geoloških podataka, stvorene međunarodne veze, te prepoznatljivost kroz umrežavanje s najvećim pan-europskim projektom AlpArray, jamče da će prikazani rezultati biti tek prvi od mnogih koje valja očekivati u idućim godinama.

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Arhiva do 2013