SEMINARI

Arhiva do 2013

Seminari i poslijediplomski kolokviji

Na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu u okviru predavanja izlažu se rezultati pojedinačnih ili grupnih znanstveno-istraživačkih radova iz šireg područja geofizike (meteorologija, primjenjena meteorologija, fizička oceanografija, oceanologija, seizmologija, fizika unutrašnjosti Zemlje, geologija, vulkanologija, primjenjena geofizika, ...), kao i svih ostalih istraživanja koja se oslanjaju na pojave koje proučavaju geofizičari.

Studenti poslijediplomskog doktorskog studija fizike, smjer: geofizika, obavezni su javno obraniti temu svoje radnje, kao i održati predavanja u sklopu obaveznih kolegija doktorskog studija, a kako je definirano izvedbenim planom i programom.

Seminari se održavaju srijedom u 13:15 sati u predavaoni br. 2 Geofizičkog odsjeka PMF-a (Horvatovac 95, Zagreb). Predavačima stoje na raspolaganju LCD projektor, grafoskop i diaprojektor.

Poslijediplomski kolokviji su prvenstveno namijenjeni poslijediplomandima, njemu nisu obvezni prisustvovati studenti 3. godine preddiplomskog studija, ali su dobro došli. Pozivaju se i svi ostali zainteresirani.

Molimo zainteresirane koji imaju u pripremi gradivo za predavanje da jave izv. prof. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom (telisman[at]gfz.hr) naslov predavanja i najpovoljnije vrijeme za održavanje predavanja.

 

Prijenos seminara uživo

Želite li pratiti Geofizički seminar, a niste u mogućnosti doći na Geofizički odsjek, možete se javiti doc. dr. sc. Maji Telišman Prtenjak e-mailom na telisman[at]gfz.hr, kako bismo omogućili prijenos uživo. Sam seminar u realnom vremenu, kao i njegovu snimku, možete pratiti/pogledati na Youtubeovom kanalu Geofizičkog odsjeka PMF-a

 

Snimke seminara

Pojedini seminari prenošeni su uživo, ali se ne nalaze na Youtubeovom kanalu. Njihove snimke možete pogledati preko poveznica s desne strane.


Obavijesti

Dana 29.11.2019. održat će se na Geofizičkom odsjeku PMF-a sljedeća izlaganja u sklopu kolegija Geofizički seminar na doktorskom studiju:

Damjana Ćurkov, DHMZ (u 14:15 sati)

Utjecaj klimatskih promjena i deforestacije na područje Amazonije

Velimir Milić, DHMZ (u 14:40 sati)

Super-parametrizacija oblaka

  Pozivaju se svi zainteresirani da prisustvuju predavanju, koje će se održati u predavaoni P1 Geofizičkog odsjeka PMF-a, Horvatovac 95, Zagreb.

Damjana Ćurkov, DHMZ (u 14:15 sati)

Utjecaj klimatskih promjena i deforestacije na područje Amazonije

SAŽETAK: Šumski biom Amazonije jedan je od najvećih bioloških blaga našeg planeta, a evaporacija i kondenzacija nad prašumom važan su pokretač globalne atmosferske cirkulacije. Tijekom ovog stoljeća izložen je stresu zbog deforestacije (krčenje šuma) i klimatskih promjena. Trend porasta temperature i smanjenja količine oborine značajnije su posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava područje Amazonije. Na količinu oborine, osim klimatskih promjena, veliku ulogu ima i deforestacija. Krčenje šuma na velikoj prostornoj skali ima tendenciju smanjenja količine oborine, osim toga krčenje šuma utječe i na smanjenje naoblake, povećanje insolacije, povećanje refleksije s kopnene površine, dovodi do promjena u količini aerosola u atmosferi te promjena u hrapavosti površine koje zatim rezultiraju promjenom brzine vjetra. Količina oborine, osobito u sušnoj sezoni izuzetno je važna za sudbinu Amazonske prašume. Upotrebom klimatskih modela proučavani su scenariji promjena u količinama oborine na području Amazonije do kraja 21. stoljeća. Zaključeno je postojanje značajne vjerojatnosti smanjenja količine oborine, s posebnim naglaskom na smanjenje količine oborine u sušnoj sezoni.

Velimir Milić, DHMZ (u 14:40 sati)

Super-parametrizacija oblaka

SAŽETAK: Šumski biom Amazonije jedan je od najvećih bioloških blaga našeg planeta, a evaporacija i kondenzacija nad prašumom važan su pokretač globalne atmosferske cirkulacije. Tijekom ovog stoljeća izložen je stresu zbog deforestacije (krčenje šuma) i klimatskih promjena. Trend porasta temperature i smanjenja količine oborine značajnije su posljedice klimatskih promjena s kojima se suočava područje Amazonije. Na količinu oborine, osim klimatskih promjena, veliku ulogu ima i deforestacija. Krčenje šuma na velikoj prostornoj skali ima tendenciju smanjenja količine oborine, osim toga krčenje šuma utječe i na smanjenje naoblake, povećanje insolacije, povećanje refleksije s kopnene površine, dovodi do promjena u količini aerosola u atmosferi te promjena u hrapavosti površine koje zatim rezultiraju promjenom brzine vjetra. Količina oborine, osobito u sušnoj sezoni izuzetno je važna za sudbinu Amazonske prašume. Upotrebom klimatskih modela proučavani su scenariji promjena u količinama oborine na području Amazonije do kraja 21. stoljeća. Zaključeno je postojanje značajne vjerojatnosti smanjenja količine oborine, s posebnim naglaskom na smanjenje količine oborine u sušnoj sezoni.

Autor: Maja Telišman-Prtenjak
Popis obavijesti

SEMINARI

Repozitorij je prazan

ARHIVA DO 2013

Repozitorij je prazan