Geofizički seminar: Marijan Herak i Davorka Herak

13. travnja 1850. godine dogodio se u okolici Stona veliki potres čiji je intenzitet u epicentru ocijenjen s VIII–IX stupnjeva EMS ljestvice. Kako taj važan potres nije bio uopće znanstveno obrađen, prikupili smo interesantne arhivske podatke o tome kakve je štete uzrokovao u području od Stona do Dubrovnika i kakav je bio odziv tadašnjih vlasti na tu veliku nesreću. Donekle iznenađuje da je detaljne opise šteta bilo moguće naći tek za Ston, Dubrovnik i Slano, te relativno šture izvještaje za još osam lokacija. Inverzijom podataka o intenzitetu procijenili smo parametre izvora pomoću dva različita postupka, pri čemu su oba dala slične rezultate. Žarište je tako locirano oko 7 km istočno-jugoistočno od Stona na dubini od 9 km. Procijenjena makroseizmičkoa lokalna magnituda je MmL = 6.0, a momentna magnituda MmW = 5.9. Lokacija hipocentra i epicentralni intenzitet praktički su jednaki onima potresa kod Stona i Slanog iz 1996. godine. Zbog toga su ova dva potresa vjerojatno nastala u istom kompozitnom seizmogenom izvoru koji se sastoji od uglavnom reversnih rasjeda povezanih s navlačnim rasjedom na dnu Dalmatinske navlake.

Vrlo detaljni podaci o štetama u Stonu za potrese 1850. i 1996. omogućili su usporedbu utjecaja lokalnog tla na smanjenje odnosno povećanje intenziteta potresne trešnje i s njom povezanih šteta na građevinama. Za 1850. godinu bilo je potrebno podatke o štetama i vlasnicima objekata korelirati s podacima prvog katastarskog premjera u Dalmaciji 1837. godine kako bi se identificirao položaj pojedine nekretnine u Stonu. To smo uspjeli napraviti za 113 objekata, te usporediti štete na njima s onima koje je uzrokovao potres-blizanac 1996. Iako se uočavaju i neke razlike uzrokovane brojnim faktorima, opća slika je jednaka – oba potresa su uzrokovala mnogo jače štete u ravninskom dijelu Stona nego na padinama brda Bartolomija.