Pristupačnost
16. svibnja 2025.
Strukovne udruge
U utorak 11. veljače 2025. u 18:43 SEV dogodio se potres lokalne magnitude ML = 4.8 (MW = 4.5 – 4.6, EMSC, 2025) s epicentrom u NP Paklenica, nedaleko Planinarskog skloništa Ivine vodice. To je potres umjerene jakosti, a iako je sam epicentar u rijetko naseljenom području, osjetio se prvenstveno na ličkom području i širem zadarskom području, ali i dalje u Hrvatskom primorju, Dalmaciji i dijelu Bosne i Hercegovine
doc. dr. sc. Iva Dasović1, akad. Marijan Herak1, izv. prof. dr. sc. Josip Stipčević1, prof. dr. sc. Bruno Tomljenović2
1 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek
2 Sveučilište u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet
U utorak 11. veljače 2025. u 18:43 SEV dogodio se potres lokalne magnitude ML = 4.8 (MW = 4.5 – 4.6, EMSC, 2025) s epicentrom u NP Paklenica, nedaleko Planinarskog skloništa Ivine vodice. To je potres umjerene jakosti s epicentrom u rijetko naseljenom području koji se najjače osjetio ličkom području i širem zadarskom području, ali i dalje u Hrvatskom primorju, Dalmaciji i dijelu Bosne i Hercegovine (slika 1). Uzimajući u obzir magnitudu potresa i geološku građu epicentralnog područja, u tom se području ne očekuje više od lagane štete i to na najranjivijim zgradama, ali potres je mnoge mogao jako uplašiti te prevrnuti predmete, posebno lakše i manje stabilne. U medijima se dosad ne navodi značajnija šteta na građevinama, osim na crkvi sv. Kuzme i Damjana u Slivnici i zvonik u gradu Pagu (URL1, URL2). U sljedećim danima bit će jasnije je li još negdje primijećena šteta i kolika je.
Hrvatska mreža seizmografa, koju čine stalne (državne i znanstvene) i privremene (istraživačke ili privredne) seizmološke postaje, koju održava Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu (Seizmološka služba i seizmolozi Geofizičkog zavoda), zabilježila je ovaj potres te se na slici 2 na sseizmogramima jasno vidi nailazak brzih P-valova (manje amplitude) te sporijih S-valova (veće amplitude). Najbliža postaja (u Kosinju) označena je žutom podlogom. Vidi se kako na udaljenije stanice P- i S-val stižu kasnije te da S-val sve više kasni za P-valom.
Prema Hrvatskom katalogu potresa, u kojem su sadržani poznati povijesni i instrumentima zabilježeni potresi, ovo područje možemo opisati sa slabom do umjerenom seizmičkom aktivnosti u kojem pretežu vrlo slabi do slabi potresi s rijetkom pojavom umjereno jakih potresa, dok jaki potresi nisu poznati. Na karti epicentara potresa (slika 3) prikazani su potresi lokalne magnitude ML ≥ 1.5 u razdoblju između 1850. i 2023. godine. Potres koji se dogodio u utorak navečer s ML = 4.8 najjači je locirani potres u širem području NP Paklenica, a blizak mu je potres ML = 4.7 koji se dogodio 6 km zapadno 1. studenog 2020. U razmatranom razdoblju, dogodilo se ukupno šest potresa magnitude ML ≥ 4.0 i 21 potres ML ≥ 3.0 u krugu polumjera 20 km, u te deset potresa ML ≥ 4.0 i 106 potresa ML ≥ 3.0 u krugu polumjera 50 km oko epicentra potresa koji se dogodio 11. veljače 2025.
Preliminarna analiza pomaka u žarištu potresa prof. emer. dr. sc. Marijana Heraka metodom orijentacije pomaka prvog P-vala (slika 4) pokazuje da se radi o potresu nastalom na rasjedu s pomakom po pružanju (engl. strike-slip fault). Vrlo slična rješenja dobivena su i primjenom metode inverzije tenzora momenta prikazana na mrežnoj stranici EMSC-a. Sva rješenja ukazuju da se potres dogodio na vrlo strmo nagnutoj rasjednoj plohi: ili na plodi koja se pruža po pravcu gotovo sjever – jug ili na plohi pružanja gotovo smjera gotovo istok – zapad. Prvo rješenje ukazuje na relativni pomak istočnog rasjednog krila prema jugu (zapadnog prema sjeveru), a drugo rješenje da je moguće da se sjeverno rasjedno krilo pomaknulo relativno prema zapadu (južno prema istoku). Po kojoj se od ovih dviju ploha stvarno dogodio pomak koji je prouzročio potres ML = 4.8 11. veljače 2025. u 18:43 SEV jer je trenutno nije moguće jednoznačno utvrditi ovim metodama jer je potrebno prikupiti i analizirati dodatne geološke i seizmološke podatke, npr. prostornu razdiobu žarišta naknadnih potresa i drugo.
.png)
Usporedimo li žarišni mehanizam ovog potresa sa žarišnim mehanizmom drugih potresa u ovom području (slika 5), vidimo da prevladavaju reversni pomaci, dakle s pomakom po nagibu rasjeda, kad je relativni pomak gornjeg rasjednog krila bio prema gore (obojano polje u lopti za plažu je u središtu), pri čemu se rasjedne plohe općenito prate smjer pružanja planinskog lanca Velebita. Ipak, vidimo da su se dogodili i potresi s pomakom po pružanju rasjeda, kao što pokazuje i potres od 11. veljače 2025., no dosad su se događali uglavnom nešto sjevernije.
U četvrtak 6. veljače 2025. u rad je pušten uređaj DAS (distribuirana akustička senzorska jedinica od engl. Distributed Acoustic Sensing Unit) nabavljen u projektu CRONOS financiranog programom Norveške darovnice! Ova najnovija metoda bilježenja gibanja tla po prvi put je uspostavljena u Hrvatskoj, ali i široj okolici, te predstavlja pravu malu revoluciju u seizmološkim istraživanjima posljednjih pet godina. Uređaj je priključen na optički kabel u Konavlima dug 17 km koji nam je za istraživanje ustupio Hrvatski telekom, a nastavak je istraživanja šireg dubrovačkog područja započetog u projektu DuFAULT koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Uređaj koristi lasersku zraku koju šalje u optičko vlakno te mjeri vrijeme potrebno zraci odbijenoj od nečistoće u vlaknu da se vrati nazad u uređaj. U postavljenom načinu rada, instrument bilježi povratni signal frekvencijom uzorkovanja od 1000 Hz te razmakom „postaja“ svakih 10 m – to čini iznimno gustu linijsku „mrežu seizmografa“. Na slici 6 prikazan je nailazak Pn- i Sn-valova (onih koji su putovali duž Mohorovičićevog diskontinuiteta i vratili se nazad prema površini) nastalih u potresu ML = 4.8 11. veljače 2025., oko 300 km prema sjeverozapadu, kao horizontalne crte, a uspoređene su s klasičnim seizmogramom potresa na postaji Stravča nedaleko korištenog optičkog vlakna. Kose linije prikazuju gibanje tla uzrokovano automobilima koji prolaze nedaleko optičkog kabla.
Zahvala
Iznimno smo zahvalni Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji i Hrvatskom Telekomu d.d. koji su nam ustupili optičko vlakno za potrebe znanstvenog istraživanja! Zahvaljujemo Davorki Herak, Ivani Zonjić i Domagoju Hrovjeviću na pripremi ovog teksta.
Literatura
EMSC (2025), Euro-Mediterranean Seismological Centre, https://www.emsc-csem.org/Earthquake_information/earthquake.php?id=1770215. Pristupljeno 11. veljače 2025. 22:30.
Herak, M. (2024): Croatian catalogue and database of focal mechanismsolutions, characteristic mechanisms, and stress field properties in the Dinarides and the surroundingregions. Geofizika, 41 (2), 79–123. https://doi.org/10.15233/gfz.2024.41.5
URL1: Telegram: Stigle prve dojave o šteti, pukotine na crkvi u Posedarju. Plenković stavio na raspolaganje Sustav domovinske sigurnosti, https://www.telegram.hr/vijesti/otkriveno-gdje-je-bio-epicentar-stigle-prve-dojave-o-steti-u-potresu-stradala-crkva-u-posedarju/. Pristupljeno 11. veljače 2025. 22:40.
Važna napomena! Molimo da ako se tekst prenosi u cjelini ili njegovi dijelovi, da se to jasno navede te da se doda poveznica na ovu mrežnu stranicu i ispravno navedu autori. Hvala na razumijevanju!
