U okviru bilateralnog projekta CARDIKARST 10. listopada 2025. godine provedeno je terensko istraživanje u spilji Samograd u Pećinskom parku Grabovača U Perušiću. Terenskom istraživanju su se pridružili Marija Beljan, Maja Kelemin, Lucija Kuleš i Bruno Matuzalem, svi studenti diplomskog studija Geografije, smjera Fizička geografija s geoekologijom na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj terenskog rada bio je upoznati studente s osnovama organizacije i metodologije istraživanja mikroklime spilja, kao i s različitim instrumentima i tehnikama prikupljanja mikroklimatskih podataka.
Po dolasku u Pećinski park Grabovača studenti su se sastali s ravnateljicom Parka Jelenom Milković, koja ih je upoznala s poviješću, statusom zaštite Značajnog krajobraza Risovac-Grabovača i osnovnim obilježjima spilje Samograd, te s organizacijom upravljanja parkom i provođenja znanstvenih istraživanja u zaštićenom prostoru. Kolegica Milković je završila isti studij pa je studientima prenijela iskustva rada u javnoj ustanovi koja spaja zaštitu prirode, istraživanja, turizma i rad za dobrobit lokalne zajednice.
Slijedio je uvodni dio obuke o načelima i metodama mikroklimatskih istraživanja u speleološkim pojavama. Voditelj hrvatskog tima prof. dr. sc. Nenad Buzjak studente je upoznao s:
· mjerama sigurnosti i protokolom rada na terenu,
· organizacijom i planiranjem terenskog rada,
· strategijama prikupljanja podataka,
· vrstama mjerenja (trenutačna, periodična, kontinuirana) i načinima odabira mjernih točaka,
· tehničkim karakteristikama i rukovanjem različitim uređajima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka, koncentracije CO2.
Poseban naglasak bio je na instrumentima za kontinuirano praćenje količine padalina, zatim temperature, relativne vlažnosti i koncentracije CO₂, koji se koriste u okviru projekta CARDIKARST. Uz to, studenti su imali priliku koristiti termalnu kameru, kojom su izvršili snimanje ulaznog dijela spilje radi prepoznavanja termalnih tokova i područja s izraženijim temperaturnim kontrastima između unutrašnjosti i vanjskog prostora.
Nakon kratke obuke, studenti su, koristeći speleološki nacrt spilje Samograd, samostalno kreirali strategiju trenutačnih mjerenja. Na temelju morfologije i mikroklimatskih zona spilje definirali su nekoliko točaka uzduž glavnog profila te na svakoj proveli trenutačna mjerenja temperature zraka, relativne vlažnosti i koncentracije CO₂. Podaci su prikupljani pomoću prijenosnih instrumenata, uz bilježenje položaja točaka i uvjeta tijekom mjerenja. Mjerenja su potom uspoređena s podacima kontinuiranog monitoringa, čime su studenti stekli uvid u razlike između točkaste i vremenski kontinuirane metodologije. Jedan od zadataka bilo je skupljanje fotodokumentacije kao važnog alata u interpretaciji podataka.
Terensko istraživanje u spilji Samograd omogućilo je studentima primjenu teorijskih znanja iz područja geoekologije, mikroklimatologije i speleologije u stvarnim istraživačkim uvjetima, dakle prijenos znanja i iskustava prikupljenih tijekom odvijanja projekta. Stekli su novo iskustvo u rukovanju mjernom opremom, rada u za njih novom okolišu u kojem su se orijentirali i planirali pomoću nacrta spilje te interpretaciji mikroklimatskih procesa u krškim sustavima s ciljem održivog upravljanja osjetljivim staništima i posjećivanjem. Koristeći prikupljene podatke studenti su, kao tim, izradili prezentaciju koju
su predstavili svojim kolegama na predavanju u sklopu predmeta Primijenjena geoekologija. Aktivnosti su ujedno pridonijele jačanju suradnje između Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i Pećinskog parka Grabovača, te potaknule interes studenata za uključivanje u buduće faze projekta CARDIKARST i srodna istraživanja.
Pristupačnost
