Novosti

...
Novosti Geografija

Otkazivanje promocija

Poštovane diplomantice i diplomanti, s obzirom na nove epidemiološke mjere o ograničavanju okupljanja, Stožer civilne zaštite Grada Zagreba nam nije dao suglasnost za održavanje promocije tako da se planirane promocije za 22. siječnja 2022., nažalost, neće održati. Svakako ćemo pratiti epidemiološku situaciju te pokušati što prije odrediti novi termin za promocije. Studenti koji ne žele čekati novi termin promocija slobodno se mogu javiti Uredu za studente svog odsjeka i zatražiti povrat novca.


Obavijesti

ZET prilagođeni prijevoz za osobe s...

Obavijest o mogućnosti korištenja usluge ZET prilagođenog prijevoza za osobe s invaliditetom u akademskoj godini 2021./2022.

Temeljem Pravilnika, prilagođeni prijevoz ZET-a može koristiti osoba s invaliditetom koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica i pratitelj uz preporuku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba. 

Autor: Ivana Erdelez
Odluka o radu radnika i kontinuiranom...
Autor: Ivana Erdelez
Obavijest korisnicima Središnje...
Autor: Ivana Erdelez

(Draga Bašćanska, 13. 05. 1931. – Zagreb, 16. 01. 2021.)

U subotu, 16. siječnja 2021. godine u Zagrebu je u devedesetoj godini preminula dugogodišnja profesorica Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu u miru prof. dr. sc. Petrica Novosel-Žic rođena 13. svibnja 1931. godine u Dragi Bašćanskoj na otoku Krku. Tako se nastavljaju tužni trenutci za našu malu geografsku akademsku zajednicu kada nas tijekom godina napuštaju naše kolegice i kolege, znanstvenici koji su trajno obilježili hrvatsku geografiju.

Profesorica Novosel-Žic je bila prva žena u Hrvatskoj koja je doktorirala u području geografije. Utkala je svoje prepoznatljive niti u hrvatsku geografiju. Obavljala je niz istaknutih funkcija u Hrvatskom geografskom društvu, bila je pročelnica Geografskog odsjeka PMF-a i predstojnica Zavoda za regionalnu geografiju i metodiku te voditeljica Kartografske zbirke na istome odsjeku. Njezina se bogata znanstvena i stručna djelatnost zrcali u mnogobrojnim znanstvenim i stručnim radovima te sudjelovanjima na domaćim i međunarodnim konferencijama i znanstvenim skupovima. 

Osnovnu školu pohađala je u Rabu i Puntu, nižu gimnaziju u Krku i Novom Vinodolskom, a Učiteljsku školu završila je u Rijeci 1951. godine. Nakon toga službuje kao učiteljica u Gorskom Kotaru do 1954. godine. Diplomirala je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1959., a zatim magistrirala (1970.) i doktorirala (1978.). Uz Geografski odsjek je ostala vezana gotovo čitav svoj radni vijek: od početaka 1961. godine kada je izabrana u suradničko zvanje asistenta, preko svoje znanstveno-nastavne karijere kada biva 1979. godine izabrana za docenticu, do njezinog umirovljenja 1999. godine kao profesorice. Znanstveno se usavršavala u Švicarskoj 1970. godine gdje je, kao stipendistica OECD-a, boravila šest mjeseci na Technische Hochschule u Zürichu istražujući migracije naših radnika. U okviru razmjene sveučilišnih nastavnika držala je predavanja iz turističke problematike na sveučilištima u Moskvi i Kijevu. Sudjelovala je i dijelom organizirala mnogobrojna studijska putovanja po zemljama Europe, mnogim regijama SSSR-a, Mongoliji, Kini, Sjevernoj Americi, nekim državama Južne Amerike te Atlantiku. Bila je članica uredništva znanstvenih časopisa Radovi Geografskog odsjeka (danas Acta Geographica Croatica) i Biltena Savjeta za daljinska istraživanja HAZU. Uvrštena je u ediciju “The World Who’s Who of Women”, Cambridge, 1982. Bila je mentorica brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. 

Njezina povezanost sa otokom Krkom zrcali se i u njezinu znanstveno-istraživačkom radu, ljubav i posvećenost otoku ostaje trajno zabilježena kroz njezinu doktorsku disertaciju te objavljenu knjigu “Otok Krk od trajekta do mosta”, kao i kroz niz znanstvenih i stručnih članaka. Značajni znanstveni i stručni doprinos profesorice očituje se i u njezinim kartografskim radovima, posebno onima vezanima uz istaknute hrvatske kartografe 16. i 17. stoljeća, pri čemu posebno valja istaknuti radove o Stjepanu Glavaču i njegovoj karti Hrvatske iz 1673. godine. U regionalno-geografskom kontekstu profesorica je pisala o prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza te, o Indiji u okviru posebnog izdanja biblioteke Širom svijeta. Surađivala je na znanstvenim projektima: Jugoslavenski radnici u inozemstvu, Centralna naselja i gradovi Hrvatske, Turizam i rekreacija i Urbanizacija Hrvatske. 

Gotovo cijeli svoj radni vijek svojim je odnosom prema kolegama i suradnicima, samozatajna kakva je bila, uvijek pružala podršku, preuzimajući pritome mnogobrojne obveze, uvijek smireno i blago, suosjećajno i tankoćutno, tako da su je kolege, a pogotovo studenti doživljavali kao sebi nekog bliskog i dragog, a istovremeno je cijenili kao učitelja koja im prenosi geografska znanja da mogu samostalno i suvereno djelovati u svom stručnom, znanstvenom i društvenom radu. 

Profesoricu sam prvi puta doživio kao student, prvenstveno kroz kolegije koje je tada predavala: Kartografiju i Regionalnu geografiju Rusije na dodiplomskom i Tematsko predočivanje u prostornom planiranju i uređenju na poslijediplomskom studiju na Geografskom odsjeku PMF-a. Kasnije sam, kao znanstveni novak na Geografskom odsjeku PMF-a imao prilike bolje upoznati profesoricu upravo kroz suradnju u izvođenju vježbi koje su bile vezane uz njezin kolegij - Kartografiju. Uvijek je naglašavala značenje Kartografije u obrazovanju i znanstveno-istraživačkom radu geografa. Profesorica je meni, mlađem, neiskusnom kolegi, uvijek bila spremna pomoći savjetom i prijateljskom riječju, učinivši profesoricu u mojoj percepciji prvom i pravom damom hrvatske geografije.  

Naša je draga profesorica sahranjena na svom otoku Krku, u Puntu, otoku kojeg je toliko voljela, koji je marljivo i vrijedno istraživala i minuciozno poznavala. Sjećam se, kada sam kao asistent na Geografskom odsjeku sudjelovao u izvođenju terenske nastave koju je vodila profesorica, i kako sam, zajedno sa studentima, slušao njezine izuzetno zanimljive komentare geografskih posebnosti rodnog joj otoka. U sjećanju naročito ostaju zabilježene minijature posebnih trenutnih doživljaja i osjećaja. Sjećam se našeg dolaska na otok, prelaska pješice preko Krčkog mosta, kako bismo, kako je naglašavala profesorica, doživjeli otok svim osjetilima pa tako i mirisom. Zavodljivi mirisi aromatičnih trava našeg prvog ulaska u otočni svijet, stvarali su, u nama iz kakofonije boja, zvukova i okusa novi sklad otočne simfonije. 

U našim kratkotrajnim ljudskim životima uvijek postoje i ostaju ljudi, svjetionici koji svijetle i obasjavaju naš životni put, ostajući kao putokazi i temelji koji čine i naš život bogatijim. Draga profesorice hvala Vam što ste i u mojem, kao i životima Vaših najbližih iz obitelji i mnogih geografa, mlađih i starijih, bili i ostali taj putokaz, taj čvrsti temelj, ta svjetlost koja će vječno ostati u tragovima naših života. Tijekom svojeg života profesorica je gradila mostove spajajući ljude kao otoke. I kao što pjesnik kaže “No vrijeme se kreće / Ko sunce u krugu, / I nosi nam opet ono što je bilo: / I radost, i tugu.”. Otišla je naša draga profesorica na otok svoje mladosti.

Radost što smo poznavali i imali priliku surađivati s profesoricom podijelimo zajedno i čuvajmo u našem sjećanju.  Draga profesorice, počivali u miru na nebeskim tim visinama u vječnoj geografiji našega sjećanja.

Aleksandar Toskić
 

Autor: Ivana Erdelez
Popis obavijesti