Obilježavanje 70 godina CERN-a i 5 godina pridruženog članstva Hrvatske

4. prosinca 2024. smo na PMF-u obilježili pet godina pridruženog članstva Republike Hrvatske u Europskom laboratoriju za fiziku čestica (CERN), najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu.

Tim povodom okupili su se znanstvenici, studenti i entuzijasti iz područja fizike čestica. Program je započeo u 17 sati i uključivao je niz zanimljivih predavanja i razgovora. Poseban gost bio je dr. sc. Christoph Schäfer, viši savjetnik za odnose s državama pridruženim članicama i državama koje nisu članice CERN-a, koji je prisutnima pružio dragocjen uvid u aktivnosti i postignuća CERN-a kroz povijest, s posebnim naglaskom na prilike koje članstvo pruža Hrvatskoj.

Tijekom događaja, sudionici su imali priliku čuti inspirativne priče hrvatskih znanstvenika koji surađuju s CERN-om, te postavljati pitanja o budućim projektima i mogućnostima koje pruža suradnja s ovim prestižnim laboratorijem. Jedan od ključnih naglasaka bio je na važnosti jačanja povezanosti hrvatskih institucija i CERN-a, čime se otvaraju vrata za nove projekte i inovacije u području fizike i srodnih tehničkih disciplina.

Nakon službenog dijela programa, sudionici su uživali u neformalnom druženju, koje je omogućilo razmjenu ideja i uspostavljanje kontakata među profesionalcima i studentima. Ovaj poseban dan poslužio je kao podsjetnik na značaj znanstvene suradnje na međunarodnoj razini te kao inspiracija za buduće generacije istraživača i inovatora.

Kako pridruženo članstvo oblikuje budućnost znanosti i gospodarstva?

Na prvi pogled, CERN, najveći svjetski laboratorij za fiziku čestica, možda djeluje kao mjesto rezervirano samo za znanstvenike koji otkrivaju tajne svemira. No, pet godina pridruženog članstva Hrvatske u CERN-u pokazalo je da koristi ovog članstva nadilaze granice znanosti. Hrvatska je od pridruženog članstva 2019. godine značajno proširila svoje sudjelovanje u CERN-ovim projektima, od razvoja čipova, naprednih detektora i materijala do implementacije inovacija u računarstvu,  medicini, elektrotehnici i strojarstvu.

''Hrvatska je u manje od pet godina maksimalno iskoristila pridruženo članstvo u CERN-u. Mladi inženjeri i fizičari zapošljavaju se na kompetitivnim pozicijama, stječući jedinstvena znanja, dok hrvatske tvrtke redovito osvajaju ugovore na CERN-ovim natječajima. Od 2019. godine Hrvatska redovito vraća uložena sredstva kroz članarinu, dok od 2022. vrijednost ugovora čak i lagano premašuje godišnju članarinu od 1 MCHF. To potvrđuje našu spremnost za punopravno članstvo, koje bi uklonilo trenutna ograničenja povrata za pridružene članice i omogućilo još šire sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i tvrtki," objašnjava dr. sc. Vuko Brigljević s IRB-a, nacionalni koordinator aktivnosti CERN-a.

''Postoji izvrsna sinergija između naših znanstvenika koji rade u CERN-u i domaće industrije. Znanstvenici su upoznati s opremom koja se razvija i predstojećim natječajima, te mogu savjetovati naše industrijske partnere o mogućnostima za sudjelovanje. Ova suradnja se pokazala vrlo uspješnom. Vidim tri glavne prednosti našeg angažmana u CERN-u. To su, pristup vrhunskoj znanosti i obrazovanju, razvoj naprednih tehnologija i uključivanje industrije u nove projekte. Ova suradnja usklađena je s ciljevima IRB-a, koji uključuju temeljnu znanost, tehnološki razvoj i povezivanje znanosti s industrijom,'' naglasio je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a.

Od prvih detektora do budućih generacija senzora

IRB surađuje s CERN-om od 1980-ih, počevši s razvojem detektora. Danas šest laboratorija Zavoda za eksperimentalnu i teorijsku fiziku te Centra za detektore sudjeluje u projektima razvoja naprednih materijala i detektora za CERN-ove eksperimente, a koji mogu izdržati ekstremne uvjete u sudarivačima čestica. Takvi detektori su ključni za buduće generacije CERN-ovih eksperimenata, ali i za brojne industrijske primjene. Kroz projekt AIDA-2020, IRB je postao transnacionalni čvor za testiranje detektora. Znanstvenici istražuju Higgsov bozon, nove čestice i atomske jezgre koristeći vrhunsku tehnologiju CERN-a. Uz eksperimentalni rad treba također istaknuti brojne projekte i teorijska istraživanja znanstvenika u Zavodu za teorijsku fiziku čija je tematika usko vezana za istraživanja na CERN-u.

Razvoj mladih znanstvenika i obrazovanje novih generacija

Jedan od najvažnijih aspekata suradnje s CERN-om je ulaganje u obrazovanje mladih generacija znanstvenika, nastavnika i inženjera. Hrvatski studenti redovito sudjeluju u prestižnom programu CERN Summer Student Programme, dok nastavnici fizike kroz National Teacher Programme stječu najnovija znanja koja prenose u učionice. U sklopu ovog programa već je preko dvjesto nastavnika posjetilo CERN, a nakon završenog programa nastavnici dobiju nastavne materijale na svom jeziku, koje kasnije mogu koristiti u razredu.   

"Naši studenti već tijekom studija sudjeluju u projektima vezanim za CERN, što im omogućuje rad na najmodernijoj opremi, poput akceleratora i detektora, koji pomiču granice znanosti i tehnologije. Dodatno tako stječu znanja i iskustava koja ih pripremaju za globalno tržište rada," istaknuo je prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

Povrh obrazovanja studenata i nastavnika, timovi s PMF-a sudjeluju u velikim međunarodnim projektima CERN-a, istražujući kompleksne fenomene poput kvarkovsko-gluonske plazme. ''Iz ove suradnje proizašla je i jedna spin-off tvrtka za proizvodnju uređaja za mjerenje malih struja pri visokom naponu,'' zaključuje prof. Planinić.

"Od 2015. godine, rad u CERN-u oblikovao je moj profesionalni put na način koji nisam mogao zamisliti. Okruženje u kojem stručnjaci iz cijelog svijeta rade na otkrivanju tajni svemira inspirira vas da stalno učite i razvijate se. Ovo ljeto sam četiri mjeseca sudjelovao u razvoju novih čipova za buduće detektore čestica, što je iskustvo koje se ne može usporediti s radom bilo gdje drugdje. U tom kratkom periodu naučio sam više nego što bih mogao u nekoliko godina, zahvaljujući vrhunskim resursima i suradnji s kolegama iz cijelog svijeta, '' ističe doc. dr. sc. Toni Šćulac s Odjela za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Čipovi za CERN sa splitskog PMF-a

Stečeno znanje dr. Šćulac prenosi u istraživanjima na PMF-u u Splitu. Trenutno proučava svojstva Higgsovog bozona, kako bi otkrio ključne informacije o razvoju svemira. Paralelno, radi na dizajnu novih čipova za detektore čestica.

''Radimo na tome da razvijemo čipove koji će između 8 milijardi sudara protona svake sekunde znati odabrati one zanimljive u kojima se možda krije nova fizika. Ovo ljeto na CERN-u sam sudjelovao u testiranju prvih prototipova tih čipova i iznimno me veseli što sam zakoračio u svijet elektronike koji do prije nekoliko godina nisam uopće poznavao. CERN vas tjera da stalno nešto novo učite i to je pravim zaljubljenicima u znanost najdraži izazov 

CERN nudi mladima pristup čudima tehnologije – akceleratorima, detektorima i računalima vrijednima nekoliko milijardi eura, koji omogućuju rad na projektima koji pomiču granice znanosti i donose društvenu korist. Nastavak ulaganja u naše članstvo u CERN-u ključan je za pružanje još većih prilika mladim hrvatskim talentima ,'' zaključio je dr. Šćulac.

Fotografije: IRB