Međunarodni dan močvara i močvarnih staništa - 2. veljače

Naime, močvare su područja u kojima se najučinkovitije pohranjuje ugljik, zbog čega imaju vrlo važnu ulogu u regulaciji klime te predstavljaju važan zemljin resurs za ublažavanje klimatskih promjena. Osim toga, močvarna staništa jedna su od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti. Močvarna područja također sudjeluju u obnavljanju zaliha podzemne vode i osiguravanju dostupnosti pitke vode velikom dijelu svjetske populacije, a zbog svoje mogućnosti za upijanje i skladištenje velike količine vode važne su i u obrani od poplava. Zbog važnosti močvarnih područja potrebno ih je štititi i njima odgovorno upravljati.

Kako bi se osigurala budućnost močvarnih područja, upravo je 2. siječnja 1971. godine potpisana Ramsarska konvencija o vlažnim područjima (močvarama). Ramsarska konvencija je ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu suradnju u svrhu očuvanja i odgovornog korištenja močvara i njihovih resursa. Do danas je je potpisala 171 zemlja svijeta, a njome je istaknuto 2414 međunarodno značajnih močvarnih područja. U Hrvatskoj je ukupno 5 područja uključeno na taj popis, a to su Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, ribnjaci Crna mlaka, Park prirode Vransko jezero te Delta Neretve. 

U svrhu boljeg poznavanja, očuvanja i kvalitetnijeg upravljanja močvarnim područjima u Hrvatskoj se provode različita znanstvena i stručna istraživanja. Na Geografskom odsjeku također se provode istraživanja močvarnih područja. Neki od primjera su geoekološka istraživanja Vranskog jezera te istraživanja slijevnog područja Crna Mlake, čiji prostor se susreće s hidrološkim izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama, ali i izazovima uzrokovanim od strane čovjeka.

Vransko jezero

Istraživanja Crne Mlake