Slab potres na Pelješcu

Dana 28. prosinca 2020. godine u 6 sati i 28 minuta dogodio se jak potres magnitude 5.0 prema Richteru s epicentrom kod Petrinje. Slijedili su ga jak i prilično jak potres magnituda 4.7 i 4.1 u 7 sati i 49 minuta te u 07 sati i 51 minutu, kao i niz slabijih potresa. Nažalost, oni su bili samo prethodni potresi najjačem udaru, razornom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta. Magnituda ovog potresa iznosila je 6.2 prema Richteru.

Dana 22. ožujka 2020. Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude M=5.5 prema Richteru. Nakon glavnog potresa uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih potresa (do kraja 2021. godine zabilježeno je oko 3500 potresa, od kojih je u prvoj godini zabilježeno oko 3200).

Euromediteranski seizmološki centar je neprofitna organizacija koje članstvo čini 84 instituta iz 55 zemalja. Osnovan je 1975. na zahtjev Europske seizmološke komisije (ESC). S obzirom da je euromediteranska regija podložna destruktivnim potresima, postojala je potreba za znanstvenom organizacijom koja će se baviti određivanjem karakteristika takvih potresa što je prije moguće (unutar jednog sata od pojave potresa). Stoga EMSC dobiva seizmološke podatke od više od 65 nacionalnih seizmoloških agencija koje se većinom nalaze u euromediteranskoj regiji. EMSC je počeo s radom 1. siječnja 1975. pri Insitutu za globalnu fiziku u Strasbourgu. Svoj posljednji statut dobio je 1983. Godine 1987. Vijeće Europe postavilo je EMSC za organizaciju koja će pružati Europski sustav uzbunjivanja u skladu s Otvorenim djelomičnim ugovorom (OPA) o velikim rizicima (izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Euromediteranski_seizmolo%C5%A1ki_centar)

Priručnik za integraciju seizmoloških podataka u sustav prostornog planiranja Republike Hrvatske na lokalnoj i regionalnoj razini izrađen u okviru provedbe reformske mjere C6.1.R4 Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. – „Modernizacija i integracija seizmičkih podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje te monitoring javne infrastrukture“ . U Priručniku su opisani osnovni pojmovi u seizmologiji, prezentirano kako se potresi bilježe i analiziraju, opisana je seizmičnost Hrvatske, objašnjeni su osnovni pojmovi i koncepti inženjerske seizmologije, seizmički hazard i rizik (potresna opasnost i ugroženost) te kako se oni računaju. Opisana je i seizmička mikrozonacija. Objašnjene su osnove djelovanja potresa na građevine te dinamički parametri tla i građevina kojima se bavi inženjerska seizmologija. Komentirane su i prikazane karte potresnih područja Hrvatske.

Službena grupa Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojom su se prikupljale informacije o osjećenosti serije zagrebačkih potresa nakon glavnog potresa 22. ožujka 2020. godine (slike, videi i opisi potresa bitni seizmolozima - stručnjacima i znanstvenicima koji proučavaju potrese). Grupa više nije aktivna.

Odgovori na najčešće postavljena pitanja o potresima

HRVATSKI CENTAR ZA POTRESNO INŽENJERSTVO stranica inicirana potrebama građevinskih stručnjaka za procjenu oštećenja nakon potresa u Zagrebu 2020 (NIJE institucija !!!)