U posebnom broju časopisa Geofizika posvećenom zagrebačkoj seriji potresa izašao je članak o odzivu javnosti i edukaciji javnosti putem društvenih mreža nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine. Autorice rada Marija Mustać, Iva Dasović, Helena Latečki (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet) i Ina Cecić (Agencija za okoliš Republike Slovenije) predstavljaju njihove aktivnosti na društvenim mrežama te rezultate ankete o izvorima informacija o potresima, informiranosti građana i zabrinutosti građana zbog potresa.
Zagrebački potres koji se dogodio 22. ožujka 2020. godine doveo je do pojačanog interesa javnosti za potrese i rad seizmologa. Ovaj potres s početka pandemije COVID-19 oštetio je zgradu Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i otežao nam obavljanje standardnih i novonastalih poslova. Također, pojačan interes javnosti u više je navrata doveo do pada internetske stranice Seizmološke službe s izvješćima o potresima i nismo bili u mogućnosti obavještavati javnost tim putem. Zato smo intenzivirali aktivnosti na društvenim mrežama, otvorili Facebook grupu, modificirali način komunikacije, educirali o potresima i odgovorili na brojna pitanja građana.
U srpnju 2020. godine u suradnji s kolegicom Inom Cecić iz Agencije za okoliš Republike Slovenije i psihologom dr. sc. Ivanom Flisom s Hrvatskog katoličkog sveučilišta proveli smo anketu o izvorima informacija o potresima koje građani koriste, njihovom znanju o potresima i zabrinutosti zbog potresa. Anketa je pokazala da je na dan glavnog zagrebačkog potresa 65 % građana Zagreba i okolice bilo izrazito zabrinuto, ponajviše iz straha da će se dogoditi jači potres te zbog sigurnosti bližnjih (slika 1). Za umanjivanje nelagode od potresa za najveći broj ljudi važna je bila podrška bližnjih, informacije o potresima koje objavljuju seizmolozi u Hrvatskoj te aplikacija Europsko-mediteranskog seizmološkog centra.
Slika 1. (a) Uznemirenost građana 22. ožujka 2020. godine na skali od 1 (nimalo zabrinuti) do 5 (izrazito zabrinuti) te nivo zabrinutosti zbog sljedećih razloga: (b) vlastite sigurnosti, (c) sigurnosti bližnjih s kojima žive, (d) sigurnosti bližnjih koji ne žive s njima, (e) reakcije ukućana na potres, (f) mogućnosti naknadnih slabijih potresa, (g) mogućnosti naknadnih jačih potresa, (h) materijalne štete na stanu/kući u kojoj žive, (i) materijalne štete na drugoj imovini te (j) potrebe da izađu iz doma tijekom mjera protiv koronavirusa.
Većina ispitanika smatrala je da je prije potresa imala prosječno znanje (3 na skali od 1 do 5) o potresnoj opasnosti, sigurnim mjestima u vlastitom domu, ponašanju tijekom potresa unutar građevina i na otvorenom, ponašanju nakon potresa te o mjestima evakuacije (slika 2). U vrijeme provođenja ankete (srpanj 2020. godine) njihovo znanje se poboljšalo na većinom vrlo dobro (4 od 5). Građani su se najviše informirali o potresima koristeći aplikaciju Europsko-mediteranskog seizmološkog centra, internetsku stranicu Seizmološke službe i putem medija. Manji broj građana informirao se na društvenim mrežama.
Slika 2. Znanje ispitanika o tome kako se ponašati kako se događa potres na skali od 1 (izrazito slabo) do 5 (izrazito dobro) prije 22. ožujka (lijevo) i u srpnju 2020. godine (desno) za sljedećih pet faktora: (a) potresnoj opasnosti i sigurnim mjestima u vlastitom domu, (b) ponašanju unutar građevina, (c) ponašanju na otvorenom, (d) ponašanju nakon potresa te (e) mjestima evakuacije.
Detaljnije o rezultatima ankete možete pročitati u članku Odziv javnosti i edukacija javnosti pomoću društvenih mreža nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. nedavno objavljenom u posebnom broju časopisa Geofizika posvećenom zagrebačkom potresu (vol. 38. broj 2). Sve zainteresirane pozivamo da pročitaju i ostale članke o potresima u Zagrebu.
Pristupačnost
