CILJEVI PREDMETA: Osnovni ciljevi kolegija Elektrodinamika su upoznavanje studenata s temeljnim zakonima i metodama klasične elektrodinamike, daljnji razvoj stečenih fizikalnih i matematičkih vještina na specifičnim problemima, priprema studenata za ostale kolegije teorijske fizike s kojima će se susresti tijekom studija.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. Znanje i razumijevanje
1.1. demonstrirati poznavanje i razumijevanje temeljnih zakona klasične i moderne fizike.
1.2. demonstrirati poznavanje i razumijevanje važnijih fizikalnih teorija, što uključuje njihovu logičku i matematičku strukturu, eksperimentalne potvrde i opis povezanih fizikalnih pojava.
1.4. demonstrirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i suvremenih nastavnih metoda.
2. Primjena znanja i razumijevanja
2.1. uočiti i opisati bitne aspekte fizikalnih problema.
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme.
2.6. kreirati motivirajuće okruženje za aktivno učenje, koje potiče razvoj sposobnosti i znanja svih učenika.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Nakon položenog kolegija Elektrodinamika student će biti sposoban:
1. Rješavati probleme iz elektrostatike, magnetostatike (u vakuumu i u materiji);
2. Formulirati i obrazložiti Maxwellove jednadžbe te ih primijeniti na konkretnim primjerima;
3. Kvalitativno i kvantitativno opisati svojstva elektromagnetskih valova;
4. Rješavati probleme iz specijalne relativnosti, posebno one koji se koriste kao primjeri u nastavi (paradoks blizanaca i dilatacija vremena);
5. Relativstički zbrajati brzine te se koristiti izrazima za kinetičku energiju i impuls u specijalnoj teoriji relativnosti.
SADRŽAJ PREDMETA:
Sadržaj kolegija Elektrodinamika:
1. Osnove vektorske analize. [6 sati]
2. Koncept električnog naboja. Coulombov zakon. Električno polje. Gaussov zakon. [6 sati]
3. Elektrostatički potencijal. [6 sati]
4. Električni dipol. Multipolni razvoj elektrostatičkog potencijala. [6 sati]
5. Laplaceova i Poissonova jednadžba. Rubni uvjeti. Metoda slika. [6 sati]
6. Multipolni razvoj. [3 sata]
7. Elektrostatika u sredstvu. Polarizacija. [6 sati]
8. Energija elektrostatičkog polja. [6 sati]
9. Stacionarne struje. Jednadžba kontinuiteta. Lorentzova sila. [3 sata]
10. Magnetsko polje. Amperov zakon. [6 sati]
11. Vektorski potencijal magnetskog polja. Biot-Savartov zakon. [6 sati]
12. Magnetostatika u sredstvu. Amperov zakon u magnetiziranim materijalima. Magnetska susceptibilnost (dia, para i feromagnetizam). [6 sati]
13. Elektromotorna sila. Faradayev zakon. [6 sati]
14. Maxwellove jednadžbe. Sustavi jedinica. Valna jednadžba. [6 sati]
15. Elektromagnetski val u vakuumu i u sredstvu. Polarizacija elektromagnetskog vala. [6 sati]
16. Poyintingov teorem. Osnovni pojmovi elektromagnetskog zračenja. [6 sati]
17. Specijalna teorija relativnosti. Lorentzove transformacije. Dilatacija vremena i paradoks blizanaca. [6 sati]
18. Transformacija brzina. Zbrajanje brzina. Relativistička energija i impuls. [3 sata
OBVEZE STUDENATA:
Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u rješavanju problema na vježbama.
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
pisani ispit
usmeni ispit
Aktivnost na nastavi
Prisustvovanje nastavi je obavezno. Izlazak na ispit uvjetovan je prisustvom na minimalno 70% od ukupnog broja sati održanih predavanja i vježbi.
Pisani ispit
Pisani dio ispita može polagati na četiri ispitna roka (po dva termina u zimskom i ljetnom roku). Pisani ispit sadrži 5 zadataka i svaki nosi 20 bodova. Pisani ispit smatra se uspješno položenim ako student sakupi barem 40 bodova. Ocjena pisanog dijela ispita boduje se prema tablici:
nedovoljan (1): bodovi < 40
dovoljan (2): 40 < bodovi < 55
dobar (3): 55 <= bodovi < 70
vrlo dobar (4): 70 <= bodovi < 85
izvrstan (5): 85 <= bodovi <= 100
Usmeni ispit i konačna ocjena
Student nakon uspješno položenog pisanog ispita, izlazi na obavezan usmeni ispit. Usmeni se ispit sastoji od četiri pitanja iz cjelokupnog gradiva kolegija. Konačna ocjena formira se na temelju pisanog ispita (težinski udio u konačnoj ocjeni 50%), te razumijevanja gradiva kolegija pokazanog na usmenom dijelu ispita (težinski udio u konačnoj ocjeni 50%). I na pisanom i na usmenom dijelu ispita zasebno potrebno je ostvariti prolaznu ocjenu. U slučaju pada na usmenom ispitu student prilikom narednog izlaska na ispit mora nanovo položiti pisani ispit.
|
Pristupačnost
