PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Znanstvenici Fizičkog odsjeka Pavla Šenjug, Dario Barišić i Damir Pajić u suradnji sa znanstvenicima Kemijskog odsjeka Edijem Topićem i Mirtom Rubčić, te Ivorom Lončarićem s Instituta Ruđer Bošković objavili su rad Modulating magnetism in layered hybrid halocuprates(II): The role of constituting ions (https://doi.org/10.1016/j.inoche.2025.115520) u časopisu Inorganic Chemistry Communications (IF = 5,4). U naizgled dvodimenzionalnim sustavima došlo je ustvari do dugodosežnih magnetskih uređenja, bilo feromagnetskog, ili antiferomagnetskog, uz dodatan metamagnetizam, ali i nagnutog antiferomagnetskog, zahvaljujući različitim međudjelovanjima koja su se pojavila, a na koje se utječe izborom halogenog aniona, kako unutar ravnine, tako i među magnetskim ravninama. Ovo multidisciplinarno istraživanje provedeno je unutar HRZZ projekta HOI2DEM (IP-2022-10-6321) i osmišljeno je zajedničkim trudom kemičara i fizičara. [ ... ]
U novom radu objavljenom u Nature Communications (https://www.nature.com/articles/s41467-025-64059-w), izrađenom u suradnji grupa prof. Erica Głowackog sa CEITEC-a u Brnu, Češka te grupe izv.prof. Vedrana Đereka sa Fizičkog odsjeka PMF-a, prvi autor Aleksandar Opančar, doktorand s Fizičkog odsjeka PMF-a pokazuje da temporalna interferencija i izravna stimulacija u kHz području dijele isti biološki mehanizam. Studija pokazuje da pragovi stimulacije i ovisnost o frekvenciji određuju samo signal nosioc, a ne samo modulacijski omotač (beat-frekvencija). Rezultati su potvrđeni eksperimentima na kukcima i na ljudskim senzorimotorim kanalima, što upućuje da se temporalna interferencija provodi putem kHz rektifikacije. Ovaj rad potiče preispitivanje pretpostavki o isključivo AM-mehanizmima i sugerira optimizaciju dizajna stimulacijskih protokola.
Po prvi je put u Hrvatskoj osmišljen i sintetiziran u obliku monokristala jedan novi materijal naprednih magnetskih i elektronskih svojstava. Time je omogućena primjena najnaprednijih eksperimentalnih tehnika u istraživanjima pri čemu je otkriven novi efekt, koji je potom objašnjen teorijskim pristupom. Tako uspostavljen istraživački krug predstavlja važnu platformu i za razvoj novih materijala u Hrvatskoj i za sudjelovanje Hrvatske u razvoju budućih kvantnih tehnologija. [ ... ]
Prof. Danko Radić objavio je pregledni rad "Charge Density Waves in Solids — From First Concepts to Modern Insights" u časopisu Symmetry https://www.mdpi.com/2073-8994/17/7/1135 u otvorenom pristupu. [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka Antonio Štrkalj je u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Cambridge (UK), Sveučilišta Oxford (UK), Sveučilišta Warwick (UK) te Sveučilišta Tennessee (SAD) objavio rad pod naslovom “A resonant valence bond spin liquid in the dilute limit of doped frustrated Mott insulators” u časopisu Nature Physics.   [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka Damjan Pelc objavio je sa suradnicima iz Argonne National Laboratory i Sveučilišta u Minnesoti, SAD, pregledni rad o novim istraživanjima difuznog raspršenja neutrona i x-zraka u materijalima s jakim elektronskim korelacijama. Članak pod naslovom ‘Diffuse scattering from correlated electron systems’ izašao je u časopisu Science Advances. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Noah Somun, Marin Spaić i Damjan Pelc, te bivša zaposlenica Ana Najev su u suradnji s istraživačima iz SADa, Izraela i Španjolske objavili rad pod naslovom Electronic spin susceptibility in metallic strontium titanate u časopisu npj Quantum Materials. [ ... ]
U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena. [ ... ]
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. Glavni je rezultat rada nova vrsta optičkog valovoda koja vodi optički vrtlog (eng. vortex) uz dvostruku topološku zaštitu. [ ... ]
Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6513794

Krešimir Kumerički s Fizičkog odsjeka je primjenom neuronskih mreža rasvijetlio aktualna pitanja vezana uz tlak kvarkova u protonu. Rad je objavljen u časopisu Nature [1]. Riječ je o vrlo rijetkom primjeru znanstvenog rada objavljenog u časopisu ovako visokog ranga, a koji je u potpunosti izrađen u Hrvatskoj.  Istraživanja su izvedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, te Centra izvrsnosti QuantiXLie.

Kvarkove, koji su zajedno s gluonima sastojci protona, teorijski je zamislio nedavno preminuli Murray Gell-Mann, a eksperimentalno su otkriveni u Stanfordu krajem 60-ih godina.  No i nakon pola stoljeća struktura protona tj. raspodjela kvarkova i gluona u njemu vrlo je slabo poznata. Tek u posljednje vrijeme razvijene su metode kojima bi se korištenjem specijalnih tipova procesa na ubrzivačima čestica mogla ostvariti kvalitetna "trodimenzionalna" slika protona i izmjeriti neka njegova nepoznata fizikalna svojstva.  Jedan od takvih procesa, tzv. duboko virtualno komptonsko raspršenje, troje fizičara iz američkog laboratorija Jefferson Lab iskoristili su lani da po prvi puta odrede tlak u središtu protona [2], dobivši oko 10^35 paskala, što je desetak puta veće od tlaka u neutronskim zvijezdama. U svojoj analizi, oni su se oslonili na specifični KM model raspodjele kvarkova u protonu, koji su ranije razvili i uspješno primijenjivali Kumerički i D. Müller.

Obzirom na izvjesna ograničenja KM modela, u ovom novom radu [1] Kumerički je iznova pristupio problemu određivanja tlaka u protonu, ali sada metodom neuronskih mreža.  Neuronske mreže su vrlo fleksibilne matematičko-računalne strukture kojima su se ovdje modelirale raspodjele kvarkova i gluona, a onda se metodama strojnog učenja iz izmjerenih podataka dobila slika protona, znatno realističnija nego u ranijem pristupu.  Novi rezultati pokazuju da je lanjski rad američke grupe [2] tek prvi, pomalo preoptimističan korak, te da će pouzdano mjerenje tlaka u protonu biti moguće tek u slijedećim eksperimentima, koji su već u pripremi.

[1] Kumerički, K., Measurability of pressure inside the proton, Nature 570, E1-E2 (2019) 
Cijeli rad je i slobodno dostupan putem linka:https://rdcu.be/bFE7O

[2] Burkert, V. and Elouadrhiri, L. and Girod, F-X, The pressure distribution inside the proton, Nature 557, 396-399 (2018)

Popularni prikaz ove problematike može se naći i u
https://physicsworld.com/a/internal-pressure-of-proton-is-measured-for-the-first-time/

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail