Za buduće studente

Broj posjeta:
143578

 

 


Obavijesti

Za buduće studente...

Svi oni koji razmišljaju o studiranju na PMF-u, na ovim stranicama naći će više informacija o svim studijima u PMF-ovoj lepezi - bilo da se radi o preddiplomskim, diplomskim, integriranim ili poslijediplomskim studijima.

 

Zašto studirati na PMF-u?

Nastava iz prirodoslovlja i matematike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu započela je na 1876. godine, a 1946. osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu - naša tradicija poučavanja duga je 140 godina! A 2016. godine proslavili i respektabilni 70. rođendan!

Osim što ćete dobiti kvalitetno obrazovanje u struci koju izaberete, mi na PMF-u potičemo razvoj vještine pristupanja i rješavanja problema, odnosno analitičko razmišljanje, tako da kasnije nije bitno što sam problem u stvari jest, već to da se vi s njime znate uhvatiti u koštac! Zato PMF-ovci nisu samo cijenjeni kao stručnjaci u svojem uskom području rada, nego i u raznim strukama koje naizgled nemaju veze s onim što se studiralo. Struke za koje obrazujemo na PMF-u pripadaju tzv. STEM-području (engl. Science, Technology, Engineering and Mathematics) i ne poznaju državne granice.  Sve to čini zapošljivost PMF-ovca vrlo dobrom, dapače odličnom! Mnogi naši nekadašnji studenti sad su uspješni nastavnici, znanstvenici, poduzetnici i/ili poslovni ljudi u zemlji i inozemstvu.

Mi nastavu i znanstvenoistraživački rad shvaćamo ozbiljno: ako vi zasučete rukave i mi ćemo se potruditi da budete najbolji što možete!

 

STEM je kratica za grupu područja koje na hrvatski jezik prevodimo kao prirodoslovlje ili prirodne znanosti (engl. Science), tehničke znanosti (engl. Technology and Engineering) i matematika (engl. Mathematics). U prirodne znanosti ubrajamo matematiku, fiziku, geologiju, kemiju, biologiju, geofiziku i interdisciplinarne prirodne znanosti (kao što su metodike nastavnih predmeta prirodnih znanosti, znanosti o moru, o okolišu i zračenju). Geografija pripada skupini interdisciplinarnih područja znanosti. Pod tehničke znanosti podrazumijevamo npr. elektrotehniku, računalstvo, strojarstvo, brodogradnju, građevinarstvo, arhitekturu, geodeziju, rudarstvo, naftno i geološko inženjerstvo, metalurgiju, kemijsko inženjerstvo, promet, zrakoplovstvo, tekstilnu i grafičku industriju. Ponekad se ovaj "M" u kratici interpretira kao medicinske znanosti (engl. Medicine). Naravno, u ovu skupinu ulaze i sva ona područja rada koja su kombinacija nekih od ovdje navedenih - mogućnosti je mnogo!

 

Što se može studirati?

Studiji koje možete upisati na PMF-u su iz biologije, fizike, geofizike, geografije, geologije, kemije i matematike. Osim toga možemo ih podijeliti u one koji obrazuju za rad u obrazovanju (osnovne i srednje škole), tzv. nastavničke smjerove, i istraživačke koji obrazuju studenta za rad u industriji, privatnom sektoru i znanstvenim istraživanjima.

Svakako bismo htjeli naglasiti potrebu za kvalitetnim i motiviranim nastavnicima u osnovnim i srednjim školama - od njih sve počinje. Nastavnici u tzv. STEM-području igraju veliku ulogu u razvoju ovog područja jer se preko njih ostvaruje prvi kontakt učenika s ovim strukama. I ne samo to, zbog naravi predmeta kojeg poučavaju, vrlo često su upravo oni ti koji potiču na i/ili zahtijevaju uključivanje malih sivih stanica i kreativnosti u procesu učenja. Već sada u mnogim dijelovima Hrvatske postoji potreba za nastavnicima fizike, informatike, kemije i matematike, što pokazuju i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Sveučilište u Zagrebu od ak. god. 2013./2014. daje stipendije studentima nastavničkih smjerova u području STEM-a.

Biologija je temeljna prirodna znanost koja proučava živi svijet. Obuhvaća sve aspekte života, od molekularne razine i genetike preko fizioloških procesa i ponašanja jedinke do kompleksnih interakcija unutar ekosustava. Cilj biološke misli je raščlaniti i objasniti odnose unutar i između svih oblika života. Iako su podijeljeni na brojne discipline, svi biolozi ipak imaju nešto zajedničko: proučavaju život! Botaničari proučavaju biljni, a zoolozi životinjski svijet. Fiziolozi proučavaju funkcioniranje tkiva i organa, a molekularni biolozi istražuju stanicu i molekularne aktivnosti u njoj. Evolucioniste zanimaju procesi koji su doveli do tolike raznolikosti živog svijeta, dok ekolozi proučavaju međudjelovanje organizama i okoline. Otkrića u području biologije pokreću nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova, a za napredak moderne medicine veliku zaslugu imaju molekularno-biološka i biomedicinska istraživanja. Također pronalazi odgovore na neka od ključnih problema čovječanstva poput globalnog smanjenja biološke raznolikosti, klimatskih promjena i njihovih posljedica na život na Zemlji.

 

Fizika je fundamentalna znanost o prirodi, što uključuje i procese kojima upravlja čovjek, izravno ili putem naprava koje je načinio. Njen cilj je opisati temeljni ustroj materijalnog svijeta pomoću općevrijednih načela i iskoristiti te uvide za objašnjenje neposredno opazivih ili pokusom izazvanih prirodnih pojava. To ju čini temeljem mnogih tehničkih disciplina, kao i razumijevanja drugih područja prirodoslovlja, što bitno doprinosi njihovu razvoju (npr. mnoge dijagnostičke metode u medicini zasnivaju se na fizikalnim mjerenjima). U pogledu spoznaje, suvremena nas fizika vodi, putem sjajnih teorijskih i eksperimentalnih uspjeha, daleko onkraj svakidašnjih iskustava i predodžaba te stavlja ljudski um pred veće izazove no ikad prije. Danas nastojimo razumjeti neobično ponašanje elementarnih čestica tvari – pojedinačno i u strukturama poput atomskih jezgri, atoma ili kondenzirane tvari – tajne svemirskih tijela te razvoj i ustroj svemira u cjelini. S druge strane, fizika je postala važna karika u proučavanju funkcioniranja živog svijeta. Studij fizike vodi mladoga čovjeka u središte tih zbivanja. On razvija jasno, sustavno i dosljedno mišljenje, nudi uvid u tajne prirode i sudjelovanje u istraživanju strukture svijeta. Fizičari se ne bave samo apstraktnim, nego svoja znanja i vještine upotrebljuju za čisto praktične stvari: za razvoj novih tehnologija i industrijskih postupaka, za rad u telekomunikacijama, medicini i drugim područjima ljudskog rada.

 

Geofizika je jedna od prirodoslovnih disciplina čiji predmet izučavanja – planet
Zemlja. Bavi se proučavanjem fizikalnih procesa u Zemljinoj atmosferi, oceanima i u njenoj unutrašnjosti  kako bi ih razumjeli ali i iskoristili, odnosno odgovorili na pitanja kako i zašto. To ju čini vrlo dinamičnom strukom u kojem su istraživanje i primjena usko povezani i jednako važni. Geofizičari se nerijetko bave prirodnim, ali i antropogenim, katastrofama: snažne oluje, suše, poplave, potresi, tsunamiji, tankerske havarije i druge. Njihova kvalitetna prevencija, kao i sanacija šteta, izravno su ovisni o poznavanju geofizičkih procesa. Život mnogih danas nezamisliv je bez produkata koje daju stručnjaci različitih profila: od prognoze vremena, agrometeorološke i biometeorološke prognoze, prognoze kakvoće zraka i mora, prognoze vodostaja i strujanja u moru, magnetskih elemenata za sigurni (zračni) promet do procjene seizmičkog hazarda kao osnove za sigurnu gradnju svih vrsta objekata. Različite geofizičke discipline usko su vezane i uz energetiku: bilo da se radi o obnovljivim izvorima energije (sunčeva energija, vjetar, voda, more) ili fosilnim izvorima energije (ugljen, plin i nafta). Zaštita okoliša, klimatske promjene, prevencija ekstremnih događaja samo su neki pokretači razvoja geofizike. Geofizika je puno više od čitanja vremenske prognoze pred kamerama nakon dnevnika!

 

Geografija je znanost koja opisuje i tumači geoprostorni sklop, a cilj joj je objasniti zakonitosti u prostornim odnosima. U središtu njezinog zanimanja objašnjenje je nastanka, izgleda i značenja dvaju temeljnih prostornih sustava: ekološkog, koji povezuje čovjeka i okoliš, i prostornoga, koji povezuje regiju s drugim regijama, preko interakcije i procesa između njih. Uzimajući u obzir tako širok i raznovrstan objekt proučavanja, geografija je iznimno složena znanstvena disciplina koja izravno povezuje prirodne i društvene znanosti. Posljednjih pedesetak godina razdoblje je snažnog razvoja geografskih disciplina u okviru društvene (socijalne), prirodne (fizičke), regionalne i primijenjene geografije. Danas se posebno pročavaju razvoji promjene u urbanim i ruralnim sustavima, a nemalu pažnju geografi posvećuju turizmu - razumijevanju njegovog utjecaja na prostor i društvo. Veliku ulogu imaju i suvremeni geoinformacijski sustavi (GIS) čija primjena može biti vrlo raznolika. Geografija nisu samo geografske karte i popisivanje karakteristika neke države!

 

Geologija je znastvena disciplina koja proučava (čvrstu) Zemlju - njezinu građu, formiranje i promjene. Proučava se građa minerala, postanak stijena, migracija kemijskih elemenata, postanak ležišta mineralnih sirovina, građa, sistematika i način života nekadašnjih životinja i biljaka, evolucija života na Zemlji, procesi u današnjim i nekadašnjim morima, jezerima, pustinjama i ledenjacima, na obalama i planinama, kao i promjene i nestanak pojedinih okoliša. Istražuje se krš i procesi u kršu, podzemna i površinska voda, promjene na površini Zemlje, funkcioniranje današnjih okoliša i utjecaj čovjeka, odnosno problemi održivog razvitka i gospodarenja prostorom, gibanja Zemljine kore (tektonski procesi), kretanje magme i njezino hlađenje, taljenje i pretvorba stijena u dubini kore, rad vulkana te mnoge druge pojave i procesi, koji se ne mogu obuhvatiti običnim nabrajanjem. Pored tradicionalne primjene geologije u pridobivanju mineralnih sirovina, te pitke i termalne vode, danas je geologija vrlo važna pri procjeni utjecaja raznih građevinskih zahvata na okoliš te rješavanja problema održivog razvitka i gospodarenja prostorom. Poznavanje geologije neizostavno je pri procjeni rizika od geoloških hazarda (potresi, vulkanske erupcije, poplave, klizišta, itd.) i planiranju zaštitnih postupaka kojima je cilj sprječavanje nastanka katastrofa i ublažavanje njihovih posljedica.

 

Kemija je jedna od prirodnih znanosti i temelj razumijevanja procesa u živom i neživom svijetu na molekulskoj razini te je stoga razumljivo što svoje mjesto pronalazi u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj nastavi. Znanje iz kemije potrebno je pri proizvodnji gotovo svih predmeta koji nas okružuju, zbog čega je većina industrija, a i kontrola kvalitete proizvoda temeljena upravo na kemiji. Poznavanje kemijskih zakonitosti važno je i u procesima pretvorbe različitih vrsta energije – od same provedbe procesa do ispitivanja utjecaja takvih postrojenja na okoliš.

Tijekom povijesti, znanstvena otkrića u području kemije omogućila su nagli razvoj tehnologije, medicine te znanosti općenito, a bez kojih bi standard i način života zasigurno bili drugačiji nego što ih danas poznajemo. Primjena kemije ulazi u sve oblike održavanja kvalitete života, počevši od proizvodnje hrane i lijekova pa do rada i razonode. Kemijska istraživanja i u budućnosti imaju tu važnu zadaću, a za ispunjenje iste potrebni su visokoobrazovani stručnjaci – kemičari. Sve je to kemija - iako je prirodno!

 

Matematika, jedna od temeljnih znanosti u razvitku ljudske civilizacije, izrasla je iz potreba svakodnevnog života ljudi staroegipatske kulture u 20. stoljeću pr. n. e. koje su dovele do promišljanja o odnosima veličina i prostornim oblicima. Matematika danas predstavlja kraljicu znanosti sa snažnim i brzim razvojem, izuzetno širokim i kompleksnim područjem istraživanja i primjena, te velikim brojem znanstvenika i stručnjaka. Njena važnost u suvremenom društvu odražava se i u činjenici da je, uz materinski jezik, ona najzastupljeniji nastavni predmet u gotovo svim školama na svijetu. Možemo reći da je matematika zapravo jezik prirode ili barem prirodnih znanosti. Sukladno svojoj misiji i viziji, Matematički odsjek razvija studije koji prate aktualne potrebe društva za stručnjacima koji imaju posebna znanja u matematičkom znanostima. Osim čiste teorijske matematike koja laiku može djelovati previše apstraktno, mnoge struke koriste usluge npr. matematičara-statističara. Matematičari su izvrsni programeri jer je srž samog programiranja matematička logička misao. Danas su posebno zanimljivi matematičari koje svoje znanje povezuju s ekonomijom te se posebno obrazuju za područje financija.

 

 

Kako upisati studij?

Preddiplomski studiji upisuju se preko portala www.postani-student.hr gdje se uvijek mogu naći aktualne informacije o upisnim kvotama i uvjetima upisa.

Za upis na diplomske i poslijediplomske studije svake godine raspisuju se natječaji koji se objavljuju na našim mrežnim stranicama. U tim su natječajima dane sve informacije o važećim uvjetima upisa i upisnim kvotama. Da biste upisali željeni diplomski ili poslijediplomski studij na PMF-u, ne morate nužno imati završeni preddiplomski studij na PMF-u koji mu izravno prethodi - dovoljan je srodni studij s nekog drugog fakulteta ili sveučilišta. No u tom slučaju možete očekivati da ćete dobiti neke razlikovne kolegije za položiti, a koji su nužni za kvalitetno praćenje ostale nastave.

Za sve ostale informacije možete se obratiti Uredu za studente (tzv. Referadi) odgovarajućeg odsjeka.

 

A što je sa stipendijama?

Postoje različite stipendije: državne, sveučilišne, lokalne i privatne. Ovdje ćemo istaknuti samo neke.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje stipendije na temelju socio-ekonomsko statusa, ali odnedavno dodjeljuje i one studentima na preddiplomskim studijima i integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima u području STEM-a. Više informacije potražite na poveznici.

Sveučilište u Zagrebu dodjeljuje stipendije svojim izvrsnim studentima, ali i studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike, odnosno u području STEM-a. O tim stipendijama više pročitajte na poveznici.

 

Je li teško studirati na PMF-u?

Studiji na PMF-u međusobno mogu se poprilično razlikovati i svaki odsjek ima neke svoje posebnosti, pa ih je teško staviti sve u isti koš. Osim toga, ono što je nekome teško ne mora biti onom drugom. Nećemo vam lagati i reći ćemo da studiji nisu baš lagani, ali za dobar rezultat najbitnija stvar ipak je motivacija. Ako ste motivirani i sviđa vam se studij, sve ide puno lakše! Morat ćete s vremena na vrijeme zasukati rukave i zagrijati stolac.

Atmosfera među kolegama studentima u pravilu je jako dobra i prijateljska. Profesori i (posebno) asistenti vrlo su pristupačni - ne hvalimo se samo tako: to su potvrdile odlične ocjene koje naši profesori i asistenti dobivaju od studenata u anonimnim anketama koje provodi Sveučilište u Zagrebu! Možda smo ponekad i dosadni s mnogim vježbama, zadatcima, praktikumima, labosima, referatima i seminarima, no sve to ima svoju svrhu - da vas učini pametnijima, obrazovanijima i spretnijima. Naš je cilj da naši studenti postanu samostalni i dobri stručnjaci koji se ne boje upregnuti svoje sive stanice! Uostalom, sukladno prvom zakonu termodinamike, poznatom još kao i zakonu o očuvanju energije - da bismo nešto dobili, moramo nešto u to i uložiti. Ili kako kaže narodna mudrost: bez muke nema nauke!

Također, često se zna čuti da PMF-ovci nemaju život. Mi, PMF-ovci, kažemo da je to samo običan mit! ;) PMF-ovci se itekako druže! PMF-ovci u pravilu imaju razne interese mimo svoje struke: vole čitati knjige i gledati filmove (ne samo SF), sviraju i/ili uživaju u glazbi, mnogi plešu, bave se raznoraznim sportovima više ili manje ozbiljno, organiziraju različite aktivnosti - sve što vole i rade ostali studenti drugih fakulteta. A mnogi su aktivni, čak i strastveni, popularizatori znanosti u različitim oblicima.

 

Izvannastavne aktivnosti iliti studentski život

Postoje studentske udruge koje koje okupljaju studente određene struke: za druženje ali i za istraživanje mogućnosti i napredovanje u struci. Tu su Udruga BIUS, Studentske sekcije Hrvatskog fizkalnog društva ili Hrvatskog fizičkog društva, pa je tu Klub studenata geografije, Udruga Marin Getaldić, ali i PRIMUS. Svaka ima fokus na nečemu što je bitno za studente: organiziraju se studentske konferencije, popularizacijske aktivnosti i svašta nešto.

Voliš pjevati? Na PMF-u postoje čak dva pjevačka zbora: PMF-ovski i geografski.

Na Fizičkom odsjeku sastaje se pjevački zbor PMF-a u kojem se zajedno pjevaju studenti i nastavnici, odnosno zaposlenici. Zbor vodi Deni Nurkić, fizičar sa završenom srednjom glazbenom školom. Ako vam je cilj nastupiti barem jednom u životu u Lisinskom, ovo vam je prilika: naš zbor pjeva na diplomskim promocijama naših diplomiranih studenata! :D Možete ih kontaktirati preko Facebook grupe PMF zbor.

Geografi na svom odsjeku imaju svoj zbor Geodeamus! Od početnih desetak članova, danas zbor broji čak dvadesetak. Na repertoaru su poznate hrvatske i strane pjesme, ali i one malo manje poznate. Naglasak je na hrvatskoj tradicijskoj glazbi te skrivenim, zavičajnim pjesmama sa svih kontinenata. Budući geografi zvonkog glasa, mogu im se javiti na Facebook grupu GeoZbor Geodeamus!

Ako si sportaš u duši, a još k tome i dobar, možda da se pridružiš nekoj od sportskih ekipa na PMF-u i zaigraš za faks? Na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture raspitaj se koje ekipe postoje i ima li mjesta za tebe! (Uskoro više informacija...)

 

Kako do više informacija?

Za sve one koji razmišljaju o upisu studija na PMF-u, ili ih možda samo zanima što PMF nudi, preporučamo da barem prolistaju našu brošuru. U njoj možete pronaći mnogo informacija o samom PMF-u, studijima, studiranju, studentskom životu te pročitati osvrte naših nekadašnjih studenata na njihov izbor studija i utjecaj koji je imao na njihov život i njihovu karijeru. Slobodno baci oko i na naš (novi) promidžbeni video!

Osim na odsječkim mrežnim stranicama i/ili uredima za studente, više informacija o studijima možete dobiti i u neposrednom razgovoru sa studentima i zaposlenicima fakulteta na Smotri Sveučilišta i Otvorenom danu PMF-a.

Možete nas naći i na Facebooku: Postani student PMF-a! Tamo nam možete i postaviti pitanja, ako ih imate.

Svake godine, sredinom studenog, održava se Smotra Sveučilišta u Zagrebu na kojoj fakulteti prezentiraju svoje studije. Tamo se mogu naći i izložbeni prostori svih odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. To je pravo mjesto za pitanja o studiju - možete doći i pitati sve što vas zanima o studiju i dobiti informacije iz  prve ruke: od studenata i djelatnika odsjeka. A za zabavu PMF-ovci nerijetko demonstriraju različite zanimljive pokuse!

U travnju, uoči Dana Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 21. travnja, održava se i otvoreni dan Dan i noć na PMF-u. I to je prilika da nas posjetite i pogledate što vam se sve nudi na PMF-u - raspitate se o studijima, ali i saznate što sve istražuju naši znansvenici, ili se samo dobro zabavite. Taj dan vam nudimo pregršt aktivnosti: kraća ili duža ležerna popularna predavanja, radionice za najmlađe i one nešto starije, demonstracije pokusa (i sudjelovanje u mnogima), igre, kvizove i dobre vibracije.

 

Sad kad ste pročitali ovaj naš tekstić do kraja, molimo vas da popunite vrlo kratku anketu koja se nalazi u stupcu s desne strane (ispod raznih linkova koje smo pripremili za vas) - dajte nam povratnu informaciju! Hvala! :D


Korisne i zanimljive poveznice

Anketa

Je li ti ova stranica bila od koristi?
 Tortni     Stupčasti     Složeni    Linije   |  Legenda ∇  
  • 97 [71.9%] - Da! :D
  • 28 [20.7%] - Taako... :/
  • 10 [7.4%] - Ne! :(

Broj glasova: 135