Objavljeni rad “Molecular phylogeny and biogeography of the aquatic dance fly subfamily Clinocerinae (Diptera: Empididae)” pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Marije Ivković s Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i  dr. sc. Tanje Vojvode Zeljko s Instituta Ruđer Bošković i koji je izašao u prestižnom časopisu Systematic Entomology (IF = 4,8, u 5% unutar područja Entomology, u području Evolutionary Biology unutar 15%, Q1). Na radu su također sudjelovali Martina Pavlek s Instituta Ruđer Bošković, Emma Wahlberg iz Švedske s Swedish Museum of Natural History te Bradley J. Sinclair iz Kanade s Canadian National Collection of Insects.

Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene. 

U sklopu poziva Razvojne istraživačke potpore, NPOO.C3.2.R2-I1.06, odobren je projekt Enzimsko inženjerstvo za održivo recikliranje bioplastike u vrijednosti od 613.614,53 EUR, čija je voditeljica izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maršavelski iz Zavoda za biokemiju Kemijskog odsjeka PMF-a.

U časopisu Agricultural and Forest Meteorology (Q1, IF=6,2) objavljen je rad Analysis of different existing measurement-based methods and a new approach for frost probability detection. U pisanju rada je sudjelovalo troje sadašnjih ili nekadašnjih zaposlenika Geofizičkog odsjeka (dr. sc. Branimir Omazić, izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak i Lucija Blašković), voditelj Službe za agrometeorologiju DHMZ-a dr. sc. Mislav Anić i suradnik sa SRCA dr. sc. Marko Kvakić . Rad je nastao u okviru projekta CroViZone (čiji su članovi izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, dr. sc. Branimir Omazić i Lucija Blašković)  i SWALDRIC (čiji su članovi izv. prof. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak i dr. sc. Branimir Omazić).

Doktorandica Katarina Zailac zajedno s mentorom doc. dr. sc. Josipom Stipčevićem te kolegama ak. Igorom Vlahovićem i izv. prof. dr. sc.  Bojanom Matošem s RGNF-a objavili su u časopisu Solid Earth (Q2, IF = 3,4) referentni seizmički model kore, koji je (koliko nam je poznato) prvi sveobuhvatni model kore na širem području Dinarida i Panonskog bazena (poveznica). 

Časopis Physical Review Letters objavio je znanstveni rad naslova “Tomasch Oscillations as Above-Gap Signature of Topological Superconductivity” čiji su autori Antonio Štrkalj s FO PMF-a te suradnici Xi-Rong Chen, Wei Chen, D. Y. Xing sa Sveučilišta Nanjing u Kini te Oded Zilberberg sa Sveučilišta u Konstanzi u Njemačkoj. U radu je prezentirano teorijsko otkriće novog načina detektiranja topoloških supravodiča koji se temelji na oscilacijama vodljivosti na energijama iznad supravodljivog procjepa. 

Krajem siječnja časopis Global Change Biology (GCB; https://onlinelibrary.wiley.com/journal/13652486, https://onlinelibrary.wiley.com/journal/13652486/journal-metrics) čestitao je dr. sc. Joaquimu Garrabou, glavnom autoru članka Marine heatwaves drive recurrent mass mortalities in the Mediterranean Sea (Garrabou i sur. 2022, 28 (19): 5708-5725; https://doi.org/10.1111/gcb.16301), na citiranosti članka. Članak je bio dvanaesti najcitiraniji članak ovog časopisa u 2023. godini, a od objavljivanja 2022. godine do danas dostigao je preko 120 citata. Unatoč tome što je časopis vrlo „mlad“, njegov čimbenik utjecaja (impact factor) je tri godine za redom ostao iznad 10 (ISI Journal Citation Reports). GCB je za 2022. rangiran kao prvi u Biodiversity Conservation, osamnaesti u Environmental Sciences i četvrti u Ecology.

Nedavno je objavljena knjiga Fundamentals of viroid biology u kojoj je objavljeno i poglavlje koje je napisala naša prof. dr. sc. Dijana Škorić s Biološkog odsjeka PMF-a.

Knjiga je zamišljena kao udžbenik namijenjen studentima diplomskih ili doktorskih studija te stručnjacima koji žele upoznati područje. Viroidi su male nekodirajuće prstenaste molekule jednolančanih RNA koje su u biljkama uzročnici značajnih bolesti. To su prve takve molekule koje se samostalno umnažaju u biljkama otkrivene prije više od pedeset godina. Danas se otkriva mnoštvo sličnih prstenastih malih RNA u animalnim stanicama, gljivama, a nedavno i u bakterijama, no viroidi su otvorili vrata u svijet takvih molekula iznenađujuće jednostavnosti, a snažnog utjecaja na domaćinske organizme. Knjigu su pisali i uređivali vodeći svjetski znanstvenici u istraživanjima viroida, a naša prof. dr. sc. Škorić s je dala svoj doprinos u  poglavlju koje obrađuje pojavnost viroidnih bolesti u Europi.

Škorić, D. (2024):Viroid-associated plant diseases in Europe. In: Fundamentals of Viroid Biology. Adkar-Purushotama R. A., Sano T., Perreault J. P., Yanjarappa S. M., Di Serio F., Daròs J.-A. (eds.) London, San Diego, Cambridge (MA), Oxford, Elsevier, Academic Press, pp. 109-131. https://doi.org/10.1016/B978-0-323-99688-4.00002-X

Knjiga link: https://doi.org/10.1016/C2021-0-01849-6

U veljačkom broju časopisa Journal of Plant Pathology, objavljen je znanstveni rad koji opisuje virom krestasta crvenka (Erythrina crista-galli): https://doi.org/10.1007/s42161-023-01521-y

Što su naši znanstvenici pronašli?
Jedno od stabalaca koje raste u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ima pjegavo lišće i bijele pruge po grimiznim cvjetovima što bi moglo biti povezano s virusnom infekcijom, ali znanstvena strogost zahtijeva više eksperimenata da se to dokaže. Naši znanstvenici su sigurni da njegov virom čine prune dwarf virus (PDV) i jedan potpuno novi virus. Novootkriveni virus nazvan je Erythrina capillovirus (ErCV).
Koautori na ovom radu su Dijana Škorić, Dorotea Grbin, Martina Šeruga Musić i suradnici sa Sveučilišta Liège (TERRA-Gembloux Agro-BioTech) Johan Rollin i Sébastien Massart. 
 

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Hrvatsko matematičko društvo zajedno provode projekt ICSE Science Factory. Poduprt od strane Europske unije putem programa Obzor (Horizon), projekt okuplja timove iz Hrvatske, Njemačke, Portugala, Turske i Cipra. Cilj nam je odgovoriti na potrebu za povećanjem broja znanstvenika i znanstveno pismenih građana unutar Europske unije.

Natječajem MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine, vrijednim 260 milijuna eura, podržat će se 1.249 postdoktorskih istraživača u izvođenju istraživačkih projekata. Kroz ove projekte, istraživači će razvijati svoje istraživačke vještine, sudjelujući u naprednim treninzima i stjecanju iskustva u međunarodnoj, interdisciplinarnoj i međusektorskoj mobilnosti.

Izv. prof. dr. sc. Ivan Čanjevac s Geografskog odsjeka PMF-a dio je međunarodne mreže znanstvenika pod vodstvom prof. dr. sc. Güntera Blöschla i dr. sc. Miriam Bertole s Technische Universität Wien koji su rezultate svojega istraživanja objavili u časopisu Nature Geoscience.

FEBS Advanced Course "Computational Approaches to Understanding and Engineering Enzyme Catalysis" - Zagreb, Hrvatska, 25.–29. rujna 2023.

U razdoblju od 25. do 29. rujna 2023. godine, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu je bio domaćin prestižnog FEBS Advanced Course-a pod nazivom "Computational Approaches to Understanding and Engineering Enzyme Catalysis." Ovaj znanstveni događaj okupio je renomirane znanstvenike, istraživače i studente iz cijelog svijeta kako bi prezentirali inovacije i najnovije metode u pristupima razumijevanju i inženjerstvu enzimske katalize.