1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Auditorne vježbe	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJEVI PREDMETA: Cilj kolegija Analize podataka i korelaciju u biologiji je upoznavanje studenata s temeljnim pojmovima i metodološkim pristupima nelinearne dinamike, fraktalne geometrije i teorije informacija, kao i primjenama na konkretnim bazama podataka. Osim toga, studenti bi trebali steći uvid u aktualnu literaturu iz ovog područja.

ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:

1. ZNANJE I RAZUMIJEVANJE:
1.3. pokazati temeljito poznavanje važnijih fizikalnih teorija što uključuje njihovo značenje, eksperimentalnu motivaciju i potvrdu, logičku i matematičku strukturu i povezane fizikalne pojave;
1.4. navesti i opisati najsuvremenije znanstvene spoznaje u području svoje specijalizacije;

2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA:
2.1. razviti način razmišljanja koji omogućava postavljanje modela ili prepoznavanje i primjenu postojećih modela u traženju rješenja za konkretne fizikalne i analogne probleme;

3. STVARANJE PROSUDBI:
3.2. razviti osjećaj osobne odgovornosti kroz samostalni odabir izbornih sadržaja ponuđenih u studijskom programu;

4. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI:
4.2. prilagoditi prezentaciju vlastitih rezultata istraživanja, kako ekspertima u području, tako i široj publici;
4.3. koristiti engleski jezik kao jezik struke pri komunikaciji, korištenju literature i pisanju znanstvenih i stručnih radova;

5. SPOSOBNOST UČENJA:
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija što podrazumijeva dobro poznavanje engleskog kao jezika struke;
5.3. uključiti se u znanstveni rad i istraživanja u sklopu doktorskog studija;

OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:

Nakon uspješnog završetka kolegija Analize podataka i korelacija u biologiji student će biti sposoban:
* primijeniti alate teorijske fizike i teorije informacija pri obradi podataka iz biologije;
* primjeniti statističke testove za usporedbu uzoraka;
* obrazložiti pojam fraktalnog objekta, izračunati njegovu dimenziju te navesti najpoznatije primjere fraktalnih objekata u biologiji i drugim prirodnim znanostima;
* obrazložiti pojam šuma te analizirati šum u podacima iz područja biologije;
* obrazložiti pojam determinističkog kaosa te navesti najpoznatije primjere kaotičnih sustava u biologiji i drugim prirodnim znanostima;

SADRŽAJ PREDMETA:

Sadržaj kolegija Analize podataka i korelacija u biologiji:

1. Nove metode analize podataka iz teorijske fizike i teorije informacija (3 tjedna);
2. Obrada konkretnih primjera analize podataka iz biologije (2 tjedna);
3. Nelinearne vremenske sekvencije (2 tjedna);
4. Metode fraktalne geometrije u biologiji i drugim prirodnim znanostima (2 tjedna),
5. Analiza podataka s prostorno-vremenskom dinamikom (2 tjedna),
6. Analiza šuma u biologiji (2 tjedna),
7. Identifikacija determinističkog kaosa u biološkim i drugim prirodnim objektima (2 tjedna)

OBVEZE STUDENATA:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u rješavanju problema na vježbama i pristupati kolokvijima tijekom semestra.

OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:

Završni ispit je usmeni, a konačna ocjena uključuje elemente praćenja rada studenta tijekom semestra.

1. H.O. Peitgen, H. Juergens, D. Saupe, Chaos and fractals (Springer, New York, 1993)
2. A. Bunde, S. Havlin (eds.) Fractals in Science (Springer, Berlin, 1995)
3. J.H. Brown, G.B. West, Scaling in biology (Oxford University Press, Oxford, 2000)

Upis predmeta :
Položen : Klasična mehanika 2

Izborni predmeti - Redovni Studij - Fizika; smjer: istraživački