CILJEVI PREDMETA: Cilj kolegija Osnove elektronike je stjecanje temeljnih znanja iz fizičke elektronike, osnovnih elektroničkih sklopova i optoelektronike.
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET DOPRINOSI:
1. ZNANJE I RAZUMJEVANJE:
1.8. demonstrirati poznavanje i razumijevanje suvremenih pristupa nastavi fizike i informatike i suvremenih nastavnih metoda;
1.10. integrirati stručna znanja iz fizike i informatike sa znanjima stečenim u pedagogiji, psihologiji, didaktici i metodici;
2. PRIMJENA ZNANJA I RAZUMJEVANJA:
2.2. razmišljati analitički i konstruirati prikladne logičke argumente;
2.3. matematički modelirati i rješavati standardne fizikalne probleme;
3. STVARANJE PROSUDBI:
3.2. postaviti jasne i mjerljive ciljeve učenja u nastavi fizike i informatike u skladu s nastavnim programom;
4. KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI:
4.1. jasno i koncizno prezentirati složene ideje učenicima i kolegama;
4.3. prezentirati vlastite rezultate istraživanja na nastavnim ili znanstvenim skupovima;
5. SPOSOBNOST UČENJA:
5.1. samostalno koristiti stručnu literaturu i ostale relevantne izvore informacija
5.2. pratiti razvoj novih spoznaja u fizici i informatici te njihove primjene u nastavi, samostalnim radom kao i sudjelovanjem na stručnim i znanstvenim skupovima
OČEKIVANI ISHODI UČENJA NA RAZINI PREDMETA:
Po uspješnom završetku kolegija Osnove elektronike student će biti sposoban:
1. Kvalitativno i kvantitativno opisati gibanje nabijenih čestica u električnom i magnetskom polju i njihovu primjenu
2. Kvalitativno i kvantitativno opisati nastanak, ulogu i funkcioniranje pn-spoja u poluvodičima
3. Kvalitativno opisati porodice poluvodičkih dioda i tranzistora
4. Opisati metode analize elektroničkih sklopova
5. Kvalitativno i kvantitativno opisati funkcioniranje 1-stupanjskog RC pojačala, višestupanjskog i pojačala s povratnom vezom
6. Kvalitativno opisati funkcioniranje diferencijalnog i operacijskog pojačala.
7. Navesti i opisati funkcioniranje osnovnih logičkih sklopova.
8. Navesti i opisati funkcioniranje izabranih optoelektroničkih sklopova.
SADRŽAJ PREDMETA:
Predavanja:
1. 1.Gibanje nabijenih čestica u električnom i magnetskom polju (s primjerima).
2. 2.Poluvodiči i poluvodičke diode.
3. 3.Tranzistori.
4. 4.Metode analize elektroničkih sklopova.
5. 5.Jednostupanjsko pojačalo i sljedilo.
6. 6.Višestupanjsko pojačalo i pojačalo s povratnom vezom.
7. Diferencijalno pojačalo.
8. Operacijsko pojačalo.
9. Osnovni logički sklopovi.
10. 10.Složeni logički krugovi.
11. 11.Osnove optoelektronike.
12. 12.Fotodioda i svjetlosna dioda.
13. 13.Laserska dioda.
Vježbe auditorne: Nadopuna predavanja i detaljna razrada gradiva kroz numeričke zadatke.
Vježbe pokazne: Nadopuna predavanja odabranim praktičnim primjerima (Osciloskop, dioda i tranzistor, mogućnosti uporabe računala u pokusima iz fizike korištenjem različitih senzora i A/D pretvorbe, optoelektronički elementi).
OBVEZE STUDENATA:
Uredno pohađanje nastave. Dva kolokvija (jedan sredinom semestra, drugi na kraju) sa zadacima numeričkog tipa su obavezni za sve, ali nisu eliminatorni (ako je uredno pohađao nastavu student može izaći na pismeni dio ispita).
OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE RADA STUDENATA:
Elementi ocjenjivanja:
domaće zadaće
kolokviji
pisani ispit
usmeni ispit
Domaće zadaće
Tijekom semestra studentima će biti zadan određen broj domaćih zadaća. Zadaće su namijenjene za vježbu i za ispunjavanje uvjeta za pristup polaganju kolegija, za što je potrebno ispravno riješiti najmanje 50% zadaća. U slučaju neispunjenja tog uvjeta student može dobiti dodatnu zadaću. Osim toga, rješavanjem zadaća se može ostvariti maksimalno 5 bodova koji se dodaju broju bodova kolokvija odnosno pisanog ispita, ukoliko je student ostvario minimalno 16 bodova na pisanom ispitu ili na kolokvijima (bonus bodovi).
Kolokviji
Pišu se dva kolokvija, prvi tijekom semestra, a drugi u prvom ispitnom roku nakon završetka nastave. Svaki kolokvij se sastoji od 2 zadatka (svaki zadatak nosi po 10 bodova). Student koji i na prvom i na drugom kolokviju ostvari najmanje 8 bodova, od mogućih 20, oslobađa se pisanog dijela ispita. Ukupna ocjena na kolokvijima se formira na način:
16 - 22 bodova dovoljan (2)
23 - 29 bodova dobar (3)
30 - 36 bodova vrlo dobar (4)
37 - 40 bodova izvrstan (5)
Pisani ispit
Student koji nije prošao kolokvije s prolaznom ocjenom, mora na pisani dio ispita. On se sastoji od 4 zadatka iz cjelokupnog gradiva kolegija (svaki nosi po 20 bodova). Ocjena pisanog dijela ispita formira se na isti način kao i kod kolokvija.
Usmeni ispit
Student nakon uspješno položenih kolokvija, odnosno pisanog dijela ispita, ima obavezan usmeni ispit. Ukoliko student izlazi na pisani ispit, mora izaći i na usmeni ispit u istom ispitnom roku. Usmeni ispit se sastoji od tri pitanja iz cjelokupnog gradiva kolegija. Konačna ocjena se formira na temelju rezultata kolokvija, odnosno pisanog dijela ispita, (težinski udio 1/2 u konačnoj ocjeni) te razumijevanja gradiva kolegija pokazanog na usmenom dijelu ispita (težinski udio 1/2).
|
- C.L.Hemenway, R.W.Henry, M.Caulton, Physical Electronics, John Wiley & Sons Inc.,1967.
P. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb 1999.
- J.Millman, A.Grabel, Microelectronics, McGraw-Hill, New York 1988.
|
Pristupačnost
