Doktorski studij fizike

Broj posjeta:
211102

 

Doktorski studij fizike je poslijediplomski sveučilišni studij čiji je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

Izvoditelji studija: Fizički i Geofizički odsjeci PMF-a

Suradne ustanove: Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku, Zagreb

Normalno trajanje studija je tri godine i završava obranom doktorskog rada i promocijom u najviše akademsko zvanje doktora znanosti iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstvenog polja fizike ili geofizike.

Osmišljen je kao istraživački studij s manjim udjelom nastave, a sve u svrhu poticanja znanstvene izvrsnosti i kreativnosti.

 

 


Obavijesti

Marko Hum
, 7. 7. 2020. u 11:03
Doktorski seminar - Ksenija Cindrić Kalin

OBAVIJEST

 

KSENIJA CINDRIĆ KALIN
održat će znanstveni kolokvij (doktorski seminar) iz Geofizike pod naslovom

 

Metode analize trajanja sušnih razdoblja pomoću teorije ekstrema

 

Analiza razdiobe vjerojatnosti trajanja sušnih razdoblja (engl. dry spells, DS) pruža korisnu informaciju za planiranje i upravljanje, osobito u poljoprivrednom sektoru gdje suša uzrokuje najveće štete. Stoga je glavni cilj ovog rada preporučiti metodologiju za procjenu visokih kvantila trajanja sušnih razdoblja. U tu svrhu primijenjene su opća razdioba ekstrema (GEV) i opća Paretova razdioba (GP) na nizove godišnjih maksimalnih sušnih razdoblja, odnosno na nizove premašaja različitih pragova trajanja DS. Najprije su detaljno ispitane klasične metode procjene parametara razdiobi (metoda maksimalne vjerodostojnosti, ML, i metoda L momenata) za dvije meteorološke postaje Zagreb Grič i Split Marjan. Pri tome je analizirana i mogućnost odabira optimalnog praga za konstruiranje nizova premašaja (POT). Pored toga, velik dio rada posvećen je razmatranju mogućnosti primjene Bayesovskog pristupa analizi DS koji je slabo zastupljen u primijenjenim klimatološkim analizama.
Pokazano je da klasična primjena metoda za procjenu parametara razdiobe GP dovodi do proturječnih rezultata kad se primjenjuje na diskretne nizove premašaja sušnih razdoblja. Stoga su predložene određene modifikacije, i to kod procjene parametra lokacije razdiobe GP. Rezultati Bayesovog pristupa ukazali su na stabilnost procjena parametara počevši čak i od niskih pragova, dok gubitak podataka upotrebom vrlo visokih pragova može prouzročiti znatne nesigurnosti njihovih procjena. Usporedna analiza godišnjih maksimuma primjenom razdiobe GEV te Gumbelove razdiobe kao njezinog posebno slučaja, ukazala je da s potonjom razdiobom treba biti oprezan. Naime, Gumbelova razdioba može znatno podcijeniti vrlo duga sušna razdoblja. U radu su nadalje istaknute prednosti Bayesovog pristupa koji je preporučen za daljnju primjenu u teoriji ekstrema u klimatološkoj praksi u Hrvatskoj. Na kraju su procijenjena očekivana trajanja sušnih razdoblja za različite povratne periode (10, 25, 50 i 100 godina) za 131 postaju u Hrvatskoj, a njihova prostorna razdioba kao i osnovna klimatologija analizirane su za sedam regija ukazujući na najdulja sušna razdoblja u najistočnijim i najjužnijim predjelima Hrvatske. Dobiveni rezultati pružaju jednu od podloga za procjenu rizika od suše.

Seminar će se održati u četvrtak, 16. srpnja 2020. godine, u 14:00 sati, a pratiti ga možete putem poveznice https://www.youtube.com/channel/UCNgsCIUPPmw3T70wL90h19Q/videos.

Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, smjer Geofizika da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.


Voditeljica smjera:

Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, v. r.