Objavljen je referentni seizmički model kore za područje Dinarida i Panonskog bazena

Sintetiziran je od prije poznatih podataka o strukturi kore, što u Dinaridima, što u Panonskom bazenu. I znanstveni članak i sam model dostupni su u otvorenom pristupu,  a digitalni oblik samog modela omogućuje vrlo jednostavno korištenje u budućim seizmičkim istraživanjima, na primjer prilikom određivanja seizmičkog hazarda ili kao model prilikom simulacija gibanja seizmičkih valova. Članak je dio istraživanja koja se provode u projektu DuFAULT Hrvatske zaklade za znanost i voditelja doc. dr. sc. Josipa Stipčevića. 

Napredak u odnosu na jednodimenzionalne seizmičke modele (Zemlja je prikazana kao niz slojeva jednakih svojstava na cijelom definiranom području) je u tome što se u novom modelu seizmički parametri (brzina seizmičkih valova i gustoća) mijenjaju i s dubinom i unutar definiranog sloja. Također, Mohorovičićev diskontinuitet nije ravna ploha, već njegova dubina ima različite vrijednosti na različitim lokacijama. Na primjer, u području Panonskog bazena Zemljina kora je puno tanja, te je Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od oko 20 km, dok u području Dinarida njegova dubina ide i dublje od 45 km i to na južnom dijelu Dinarida.

Osim promjenjive dubine Mohorovičićevog diskontinuiteta, u novom modelu dana je pažnja i sedimentima u Panonskom bazenu u kojima seizmički valovi te karbonatnom sloju u području Dinarida. U „mekšim“ sedimentima seizmički valovi značajno sporije putuju u odnosu na tvrdu stijenu, dok karbonatni sloj na mjestima doseže i debljinu veću od 10 km, što za potrebe istraživanja građe Zemlje nije malo. Samim time, prilikom proučavanja putovanja valova kroz Zemlju, zrake valova više se ne aproksimiraju pravcima nego zakrivljenim krivuljama, što je značajno poboljšanje u odnosu na jednodimenzionalne modele – i puno bliže stvarnosti.

Ovaj seizmički model kore u stanju u kakvom je sad može se još nadograditi i poboljšati novim podacima. Naime, na pojedinim područjima pokrivenost podacima nije bila najbolja, te je zbog toga model na takvim područjima manje precizan. Potrebna istraživanja su zahtjevna i skupa, ali nadamo se da će i ova prva verzija modela biti poticaj još više takvih istraživanja na ovom malom, ali geološki vrlo složenom i zanimljivom području.

Zailac, K., Matoš, B., Vlahović, I., Stipčević, J. (2023): Reference seismic crustal model of the Dinarides, Solid Earth 14 (11), 1197–1220. https://doi.org/10.5194/se-14-1197-2023