Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

 

 

 

 


Broj posjeta:
113644

Pozivamo članove Fizičkog odsjeka da dostave na e-mail kratki sažetak (MS Word ili plain text) s bar jednom slikom i opisom te referencama rada koji žele prezentirati.

Odlukom Vijeća PMF-a od 24.2.2017. afilijacije FO pišu se:  Department of Physics, Faculty of Science, University of Zagreb, Bijenička c. 32, 10000 Zagreb, Croatia


U najnovijem broju časopisa Science [1] kao i pridruženog izdanja Highlight Science Express (dostupan online od 4.3.2010.) STAR kolaboracija u kojoj su dipl. inž Nikola Poljak i prof. Mirko Planinić s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu objavila je otkriće najmasivnije strane antijezgre do sada.

 Jezgra jezikolomnog naziva „antihipertriton“ sastoji se od antiprotona, antineutrona i jednog antilambda hiperona (težeg rođaka antineutrona). To je ujedno i prva otkrivena antijezgra koja sadrži antistrani kvark. Nova jezgra otkrivena je u sudarima iona zlata visokih energija na RHIC sudarivaču u SAD (Brookhaven National Laboratory).
Ovo otkriće važno je zbog istraživanja narušenja fundamentalnih simetrija koja su se desila u ranom Svemiru. Na RHIC sudarivaču proizvode se sudari s uvjetima kakvi su bili nekoliko mikrosekundi nakon Velikog praska. U tim uvjetima kvarkovi i antikvarkovi zastupljeni su u jednakim količinama, a čestice koje se „kondenziraju“ pri hlađenju tog stanja materije ne nastaju samo u obliku obične materije nego i u obliku antimaterije. Broj otkrivenih antihipertritona (70) je usporediv s brojem detektiranih hipertritona (160) što ukazuje na ravnotežu između materije i antimaterije koja nije prisutna u svijetu u kojem živimo kao ni na sudarima na nižim energijama. Razumijevanje kako i zašto ima više materije nego antimaterije je jedan od glavnih neriješenih problema u fizici, a ovo otkriće može pomoći u njegovom rješavanju.
Sve jezgre na Zemlji sastoje se od neutrona i protona pa kao takve ne sadrže strane kvarkove (kvantni broj stranosti im je nula). Stranost može biti različita od nule u jezgrama ostataka masivnih zvijezda (neutronske zvijezde) tako da navedeno otkriće može pomoći i u razlikovanju modela koji opisuju ta egzotična stanja materije.

 


 
Na slici je prikazan tipičan događaj u STAR detektoru koji uključuje proizvodnju i raspad antihipertritona. Iscrtkana crna linija prikazuje putanju antihipertritona
 koji se  ne može direktno detektirati dok crvene i plave linije predstavljaju putanje antihelija i piona koji se detektiraju kao produkti raspada.

 
[1] B.I. Abelev at al. (STAR Collaboration) Science 328 (2010).
http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/science.1183980

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

POVEZNICE

elektronički izvori

OPEN ACCESS