PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853207

U četvrtak 4. prosinca 2025. u Zagrebu je u 98. godini života umro jedan od najistaknutijih hrvatskih eksperimentalnih fizičara, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. emer. Boran Leontić, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodio se u Splitu 3. kolovoza 1928. Srednju školu završio je u Londonu i ondje započeo studij fizike koji je završio 1951. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao eksperimentalnu fiziku i postao asistent u Fizičkom zavodu. Doktorirao je 1954. na Sveučilištu u Manchesteru s tezom Interactions of Cosmic Rays at Sea Level and Underground. Zatim je od 1954. do 1957. bio asistent predavač na PMF-u te vanjski suradnik i voditelj Odjela za visokoenergetsku fiziku u Institutu Ruđer Bošković. Od 1958. radio je u Laboratoriju Europskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, a od 1963. do 1968. u Nacionalnom laboratoriju Brookhaven u Uptonu. U Zagreb se vratio 1968. i na PMF-u postao izvanredni, a od 1971. redoviti profesor. Bio je predstojnik Fizičkog zavoda od 1970. do 1979. Istodobno je od 1968. bio znanstveni suradnik i v. d. pročelnika Odjela fizike metala II u sveučilišnom Institutu za fiziku, a od 1970. do 1978. direktor Instituta za fiziku. U mirovinu odlazi 1998. g. kad mu je dodijeljeno i počasno zvanje professor emeritus. Član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti bio je od 1975.

U Manchesteru, Ženevi i Uptonu bavio se ponajviše fizikom elementarnih čestica i područjem visokih energija. Pritom je razvio nove metode istraživanja rezonancije čestica, što je omogućilo mjerenje visoke točnosti udarnih presjeka π-mezona i K-mezona na vodiku i deuteriju. Kako bi izmjerio magnetski moment Ξ-čestice, konstruirao je najsnažniji supravodljivi magnet (13 T). Unaprijedio je više metoda detekcije ionizirajućih čestica i konstruirao hiperkromatski optički uređaj za precizno fokusiranje Čerenkovljeve svjetlosti. U Zagrebu je djelovanje usmjerio na fiziku kondenzirane materije, posebice metala, odnosno na električna svojstva ultrabrzo kaljenih slitina pri ultraniskim temperaturama. Sa suradnicima istraživao lokalizirane magnetske momente u metalnim slitinama, među prvima sintetizirao visokotemperaturni spoj GdBa2Cu3O7-x te razvio nove metode rasta vrlo čistih monokristala visokotemperaturnih supervodiča korištenjem računalno kontroliranoga termodinamičkoga profila.

Prof. emer. Leontić će na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta ostati zapamćen po izvanredom doprinosu u nastavi. Odmah po dolasku u Zagreb 1968. godine uveo je nekoliko novih dodiplomskih kolegija, poput fizike niskih temperatura, te tako sudjelovao u modernizaciji nastavnog plana i programa fizike. Dugi niz godina predavao je studentima prve i druge godine opće fizike i obrazovao generacije fizičara. Profesor Leontić mentorirao je 50 diplomskih radova, 22 magistarska rada i 15 doktorskih disertacija.

Autor: Maro Cvitan
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail