PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853986

Komemoracija za prof. Slobodana Branta

Srijeda 6. lipnja 2012. u 13 sati

PMF, Fizički odsjek, F08 

2.6.2011. iznenada je preminuo prof. dr Slobodan Brant, redoviti profesor u trajnom zvanju na Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. 

Profesor Sveučilišta u Zagrebu, Slobodan Brant ostaje znanstvenik visoke svjetske razine kvalitete i talentirani pedagog fizike. Rođen 1954. u Nikšiću, gdje su mu tada boravili roditelji, i potom preselili u Pulu gdje je proveo djetinjstvo do odlaska na studij u Zagreb, ali je u Pulu i dalje često dolazio. Diplomirao je teorijsku fiziku 1977. (PMF Zagreb), magistrirao 1980. ("Nuklearni Wardov identitet za magnetske dipolne momente i prijelaze u atomskoj jezgri") i doktorirao 1985. ("Dinamičke simetrije i supersimetrije za kvadrupolne fonone", mentor V. Paar). U Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu napreduje od asistenta do redovitog profesora 1997. godine. Studentima je predavao kolegije Nuklearna fizika, Matematičko modeliranje u fizici, Elektrodinamika i Teorijska fizika I i II. Bio je predstojnik Zavoda za teorijsku fiziku, zamjenik pročelnika Fizičkog odsjeka i tajnik Hrvatskog prirodoslovnog društva. Savjesno je obavljao i niz odgovornih funkcija u povjerenstvima na fakultetu i na rektoratu u kojima se zalagao za Sveučilište u Zagrebu s visokim kriterijima svjetske razine kvalitete. 

Dobitnik je triju visokih znanstvenih priznanja: Državne nagrade za mlade znanstvenike, Državne nagrade za značajno znanstveno otkriće i Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  za znanstveni rad na području prirodnih znanosti.

Kao stipendist Humboldtove fondacije boravio je u Institut für Kernphysik u Juelichu (1987. i 1988.). U duljim znanstvenim posjetama radio je nekoliko godina u inozemnim znanstvenim institucijama i sveučilištima: Institut für Kernphysik, KFA Juelich (u više navrata); Florida State University, USA; University of California Berkeley i Lawrence Livermore National Laboratory, USA; Sveučilište u Bologni (u više navrata), te u kraćim znanstvenim posjetama raznim znanstvenim institucijama u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Mađarskoj. 

Znanstveno je vrlo intenzivno i uspješno radio na području teorijske fizike nuklearne strukture i postigao niz značajnih i svjetski zapaženih znanstvenih otkrića  posebice na tematikama dinamičke simetrije i supersimetrije u strukturi atomske jezgre, modela međudjelujućih bozona i fermiona, modela odrezanih fonona, bozonsko-fermionsko-fermionski teorijski model za strukturu neparno-neparnih jezgri, nuklearne teorije polja, ekstremne gustoće energijskih stanja jezgre, i stanja visokog momenta impulsa. Na tom znanstvenom području stekao je veliki međunarodni znanstveni ugled.

Slobodan Brant spada u mali broj hrvatskih znanstvenika koji prema najpoznatijoj američkoj i svjetskoj znanstvenoj datoteci, Web of Science – Science Citation Index  imaju preko stotinu znanstvenih radova i preko tisuću znanstvenih citata. (S danom 3.6.2011. imao je prema Web of Science 118 znanstvenih radova i 1222 znanstvena citata.)  O Brantovoj svjetskoj znanstvenoj konkurentnosti najbolje svjedoči sljedeći podatak: u uglednom svjetskom znanstvenom časopisu Američkog fizikalnog društva, Physical Review, objavio je kao koautor čak četrdeset znanstvenih radova.  Samo od 2007. godine do danas objavio je u tom američkom časopisu sedam znanstvenih radova.  Po svakom svjetskom kriteriju vrednovanja već i time se Brant  „legitimira“ kao znanstvenik na visokoj svjetskoj razini.

Brantovi znanstveni radovi odlikuju se visokim stupnjem originalnosti: i po tome što je koautor novih znanstvenih teorija u svjetskoj znanosti, i što je prvi u svijetu napisao neke originalne kompjutorske programe za primjenu tih teorija te u suradnji sa znanstvenicima iz vodećih svjetskih znanstvenih centara u SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Engleskoj, Japanu, Rusiji, Brazilu, Izraelu i niza drugih država u okviru tih novih teorija uspješno teorijski objasnio njihove eksperimentalne rezultate i predvidio niz novih rezultata prije nego što su kasnijim eksperimentima u svjetskim centrima potvrđeni. 

Bilo je tu i niz zanimljivih zgoda. Na primjer, kada je od američkih fizičara bio angažiran za teorijska predviđanja i tumačenja nekih važnih eksperimenata na neparno-neparnoj jezgri iridija-192 i 194 (kompjutorski program koji je razvio Brant i suradnici iz Hrvatske bio je tada najbolji u svijetu za tu problematiku). Njegov je kompjutorski račun dao rezultat s predviđanjem velikog broja nisko ležećih stanja spina 1 i pariteta plus.  To je bilo u suprotnosti s preliminarnim američkim eksperimentalnim rezultatima u Brookhaven National Laboratory, njihovim vodećim znanstvenim institutom za taj tip reakcija. Njihovi su rezultati pokazivali evidenciju za stanja niskog spina pariteta minus, a niti jedno stanje pariteta plus.  Tada se u SAD razvila rasprava tko je u pravu: je li Brant sa svojim teorijskim proračunom ili za te procese vodeći američki i svjetski nacionalni laboratorij  sa svojim eksperimentalnim rezultatom. Radilo se o problemu od mogućeg većeg praktičnog interesa pa je to pitanje trebalo razriješiti. Budući da u Brantovim proračunima nije bilo slabe točke, na kraju su američki fizičari odlučili ponoviti eksperiment i ponovno pažljivo analizirati rezultate. Nakon pola godine došlo je do uzbudljivog obrata: američki fizičari su zaključili da pažljivija analiza eksperimenta (a takve analize su vrlo složene i uključuju neke približnosti i neodređenosti) pokazuje da su sve to zaista stanja s paritetom plus, u punom suglasju s Brantovim kompjutorskim teorijskim rezultatom.

Od brojnih zanimljivih događaja spomenimo još jedan:  francuski i njemački fizičari istraživali su na reaktoru u Grenoblu neka dotad nepoznata stanja atomske jezgre zlata-197. Eksperimentalni fizičari tada su angažirali Branta s njegovim teorijskim modelom da teorijski predvidi gdje i koja stanja se očekuju. Dobiveno je dobro slaganje, osim za jedno Brantovo snažno izraženo stanje, koje francuski i njemački fizičari nisu imali u svojim rezultatima eksperimenta. Jednostavno u Brantovom računu nije bilo mogućnosti da se to stanje izbjegne, dakle ako u tom slučaju vrijedi teorija, to stanje mora postojati. Nakon dosta uvjeravanja Francuz koji je vodio taj eksperiment donio je kompletan eksperimentalni spektar da „dokaže“ da su oni u pravu kada tvrde da „Brantovog stanja“ nema. I zaista u njihovom ispisu nije bilo „šiljka“ na toj energiji. Ali zato se je vidjelo da baš na toj energiji  u eksperimentalnom dijagramu stoji jedan široki i visoki šiljak koji odgovara „nećistoći“ od jedne druge atomske jezgre u uzorku. Taj je „parazitski“ šiljak „zamaskirao“ sve što bi se eventualno nalazilo na toj energiji, pa i eventualni „Brantov šiljak“ ako bi postojao. Uz dodatni eksperimentalni napor da se razotkrije što se eventualno krije u „sjeni“ toga „parazitskog šiljka“ Francuzi su nakon toga zaista otkrili da se točno na energiji koju je predvidio Brantov račun nalazi „Brantov šiljak“.  Bilo je još mnogo sličnih „avantura“.  

Bilo je i mnogo anegdota vezanih uz Brantov smisao za humor, njegov ponekad burni temperament, ali i smisao za razumijevanje drugih i njihovih problema. Imao je i ogromni radni potencijal koji je okrunjen i anegdotama. Jednom je za simboličku okladu, uz  „nadzor svjedoka“ proveo radeći na kompjutoru u njemačkom institutu bez prestanka šezdeset sati, tri dana i dvije noći, i pritom dobio i vrlo značajne znanstvene rezultate.

Bio je vrlo ugodan u razgovoru i društvu, prostodušan i otvoren, prijateljski  i zabavan, bez osjećaja zavisti i s radovanjem tuđim uspjesima. Svaku sredinu u kojoj se nalazio obogatio je i znanstveno, i ljudskom toplinom i velikom energijom. Svojim pozitivnim ljudskim uplivom na kolege i studente, i u Hrvatskoj i u inozemstvu,  i svojim kreativnim znanstvenim doprinosima i dalje ostaje njegov blagotvorni, osvježujući i poticajni utjecaj u našoj sredini  i nakon njegovog fizičkog odlaska sa životne pozornice.      

                                                                                                               V.P.

Autor: webmaster FO
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail