PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853943

Damjan Pelc, mag. Phys, Igor Marković, Prof. dr. sc. Miroslav Požek
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odsjek
 
Kooperativno gibanje žive u ionskom vodiču Cu2HgI4
 
Utorak, 25. rujna 2012. u 19.15 sati
Fizički odsjek, F08
Bijenička c. 32, Zagreb.

 

 

Kad ljevač stakla ulije tekućinu u kalup da se ohladi, čestice u njoj gibaju se udružene u sve veće nakupine dok se konačno ne smrznu u staklasto stanje. Ovakvo ponašanje svojstveno je svim staklotvornim materijalima, ne samo prozorskom staklu, nego i npr. glicerolu ili tvrdim bombonima. Slično kooperativno gibanje opaženo je i u drugim materijalima kao što su želatina, zrnati materijali, DNK, a izgleda da je usko povezano s njihovom sporom dinamikom. U ovom radu opisano je iznenađujuće opažanje dugodosežnih dinamičkih korelacija u izrazito nestaklastom materijalu – ionskom vodiču Cu2HgI4. Odavno je poznato da je proučavani materijal ionski vodič u kojemu se ioni brzo gibaju. Međutim, pažljivo dizajnirani eksperimenti u ovom radu omogućili su dobivanje vrlo detaljne slike ionske dinamike koja je otkrila postojanje nove vremenske skale povezane s koreliranim gibanjem. Kako bi se objasnila opažanja, predložen je i jednostavan model koji zahtijeva samo postojanje dviju vrsta čestica – sporih i brzih. U Cu2HgI4 to su ioni bakra i žive. Simulacija na temelju ovog modela pokazuje da se otoci zarobljenih brzih čestica stvaraju i razgrađuju u vremenu (prikazano na slici) s vremenskom skalom sličnom onoj koja je opažena u eksperimentu.

Usporedba ovih rezultata sa studijama staklastih materijala pokazuje nevjerojatne sličnosti čime se otvara veza između naizgled nepovezanih područja fizike.
Rad je u potpunosti, od sinteze do mjerenja, izrađen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dijelom na opremi koju su studenti sami sastavili, a dijelom na NMR spektrometru koji je nabavljen u sklopu europskog projekta SOLeNeMaR. Projekt koji je upravo završio nakon tri i pol godine može se ocijeniti veoma uspješnim, a objavljivanje ovog rada u vrhunskom časopisu „Physical Review Letters“ dodatna je potvrda uspješnosti projekta. 
 
Link na članak je: http://prl.aps.org/abstract/PRL/v109/i9/e095902 
Cijeli rad je na e-printu: http://arxiv.org/abs/1201.1182 
 
Autor: webmaster FO
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail