PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853131

Sve obavijesti

Aktualne obavijesti Stranica 2 od 49
Hrvatski srednjoškolci osvojili...

Na 56. Međunarodnoj fizičkoj olimpijadi IPhO 2026 (https://ipho2026.com), održanoj od 4. do 12. srpnja 2026. u Bucaramangi u Kolumbiji, hrvatski su srednjoškolci osvojili srebrnu medalju, dvije brončane medalje i dvije pohvale. Na tom najprestižnijem svjetskom natjecanju iz fizike, koje je prvi put ugostila Kolumbija, sudjelovalo je preko 380 učenika iz više od 85 zemalja svijeta.

Autor: Maro Cvitan

Nedavno je u izdanju Springera izašla knjiga D. Sunko, Conceptual Thermodynamics: A Contextual Introduction to Statistical Physics. Hrvatski prijevod se očekuje iduće godine (ako prijevod dobije znak sveučilišnog udžbenika do rujna).  Jezgra knjige je udžbenik koji obuhvaća kolegij Statistička fizika koji je autor predavao na Fizičkom odsjeku dvadesetak godina. Proširena je temama iz kvantne mehanike i kvantnih tekućina, a posebno je odlikuje postavljanje termodinamike u široki kontekst bioloških, socioloških i filozofskih razmatranja. Prof. Sunko je darovao jedan primjerak ovog izdanja knjižnici Fizičkog Odsjeka.

Autor: Denis Sunko
Hrvatski tim (geo)fizičara šesti na...

Studenti Fizičkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu još su jednom pokazali da se ozbiljni međunarodni rezultati mogu postići i kad radimo s ograničenim resursima. Hrvatski je tim na Međunarodnom turniru fizičara (International Physicists’ Tournament – IPT), održanom od 26. do 31. svibnja 2026. godine u Oklahomi (SAD), ušao u polufinale i plasirao se na 6. mjestu!

 

Autor: Iva Dasović

Upisi u sveučilišne prijediplomske studije, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij Fizičkog odsjeka te sveučilišni prijediplomski studij Geofizičkog odsjeka odvijat će se online u tri koraka putem poveznice https://upisi.pmf.hr. Za prijavu se može koristiti AAI@EduHr identitet ili adresa elektroničke pošte navedena u sustavu Postani student.

Važno: Pristupom poveznici https://upisi.pmf.hr i postupkom učitavanja osobne dokumentacije (fotografije i fotografije prednje i stražnje strane osobne iskaznice), kandidat se prijavljuje u sustav te time potvrđuje namjeru upisa  i preuzima sva prava i obveze te troškove proizašle iz pristupa poveznici i postupka prijave. Ovim korakom kandidat započinje upis na željeni studijski program. Nepotpisivanje ugovora, kandidata ne oslobađa plaćanja troškova upisa i eventualne školarine.

Za komunikaciju s kandidatima koristit će se adresa elektroničke pošte i broj telefona navedeni u sustavu Postani student, stoga je važno da kandidati u svom korisničkom profilu na www.postani-student.hr provjere i po potrebi promijene podatke za kontakt. Isto je potrebno učiniti i s podacima o prebivalištu.

Autor: Arijana Balaško

Razvojem alata umjetne inteligencije dolazi do sve većih mogućnosti njegovog korištenja u svakodnevnom životu. Takvi su alati masovno dostupni i jednostavni za korištenje. Pojava naprednih sustava poput ChatGPT potpuno je promijenila način pisanja radova i učenja.

Kako bi se održala kvaliteta obrazovanja potrebno je da studentski radovi i zadaci odražavaju stvarno znanje, odnosno da se spriječi zloporaba umjetne inteligencije. Jedino takvim pristupom ocjene i diplome imaju stvarnu vrijednost.

Ove su smjernice stoga namijenjene studentima i nastavnicima te daju odgovor na pitanje: što je dopušteno, a što nije.

Više u dokumentu Smjernice AI alati

Autor: Arijana Balaško

Poštovane kolegice i kolege, 

Pozivamo vas na predavanje prof. Johna Martinisa, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu, koje će se održati 7. srpnja u 10h u zgradi Kemijskog odsjeka, Horvatovac 102a, u dvorani A1.

Zbog ograničenog broja mjesta, potrebno se prijaviti putem sljedećeg obrasca: 

 PRIJAVA - Predavanje profesora Johna Martinisa 

Autor: Arijana Balaško

U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems.

Autor: Maro Cvitan

U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi.

Autor: Denis Sunko

8th International Science and Technology Week in Zaragoza (ISTWZ) održat će se na Sveučilištu u Zaragozi od 29. lipnja do 3. srpnja 2026.

Program je namijenjen stranim studentima prirodnih znanosti, matematike, inženjerstva i arhitekture te Erasmus koordinatorima partnerskih sveučilišta.

Autor: Arijana Balaško

Ericsson Nikola Tesla otvorio je prijave za 25. jubilarno izdanje Summer Campa, jednog od najpoznatijih i najdugovječnijih studentskih programa u regiji kroz koji je dosad prošlo više od tisuću studenata, a mnogima je upravo ovaj program bio prvi korak prema zaposlenju u struci.

Ako ste na završnim godinama STEM studija i želite steći praktično iskustvo rada na stvarnim projektima, razvijati znanja uz mentorstvo stručnjaka te upoznati način rada u vodećoj tehnološkoj kompaniji u Hrvatskoj, ovo je prilika za vas.

Autor: Arijana Balaško
Hrvatski učenici, dobitnici srebrnih...

 

Najbolji hrvatski prirodoslovci i ove su se godine natjecali sa svojim vršnjacima na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije (European Olympiad of Experimental Science – EOES, https://www.eoes.science/). Ovogodišnje je natjecanje održano od 2. do 9. svibnja, u Lundu, Švedska (https://eoes2026.se/).

 

Na natjecanju je sudjelovalo 48 timova (ukupno 144 učenika) iz 23 zemlje članice Europske unije. Oba hrvatska tima pokazala su izvrsno znanje i vještine iz fizike, kemije i biologije te su oba tima osvojila srebrne medalje, odnosno ušla u deset najboljih timova na ovom prestižnom natjecanju. Srebrne medalje našim učenicima dodijelila je švedska fizičarka Anne L’Huillier, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 2023. godine.

 

U timu A bili su učenici:

Ana Piroš iz III. gimnazije, Osijek

Lena Posavec iz OŠ Alojzija Stepinca, Zagreb

Luka Novosel Glavočević iz Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, Križevci

U timu B bili su učenici:

Matej Zajec iz V. gimnazije, Zagreb

Davor Sokač iz I. gimnazije, Zagreb

Matej Jedvaj iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb

 

Tema prvog zadatka bio je šećer. Učenici su analizirali brzinu fotosinteze i nastajanja šećera u šećernoj repi, utjecaj temperature i pH na enzim katalazu u tkivu šećerne repe te odredili gustoću puči u listovima šećerne repe različite starosti. Kemijski dio zadatka bio je izdvojiti šećere iz korijena šećerne repe te mjerenjem brzine reakcije oksidacije šećera odrediti koja je vrsta šećera prisutna u šećernoj repi, dok su fizičari određivali koncentraciju šećera u šećernom sirupu mjerenjem polarizacije svjetlosti koja prolazi kroz otopinu šećera.

U drugom zadatku poveznica tri prirodoslovna područja bila je voda. Kvaliteta vode je od temeljne važnosti, ne samo za prehranu i poljoprivredu, već i za održivost osjetljivih ekosustava. Zadatak je započeo biološkim istraživanjem života u vodi, određivanjem vrsta i mjerenjem mikroskopskih algi i  sekcijom ribe. Potom su analizirana četiri uzorka vode prikupljena diljem južnog dijela Švedske. Uzorcima vode određena je koncentracija otopljenih iona, salinitet i tvrdoća. Fizičari su analizirali filtraciju pijeskom što je uobičajena metoda pročišćavanja vode.

Uz izazove natjecanja naši su učenici imali priliku družiti se i zabavljati s vršnjacima iz 23 države EU. Sudjelovanje na ovom međunarodnom natjecanju nije samo prilika da učenici pokažu svoje znanje i vještine već je i prilika za mentore koji stječu iskustvo u pripremi kvalitetnih ispitnih materijala, a u raspravi s mentorima iz država Europske unije uspoređuju nastavne programe i načine izvođenja nastave.

Izbor hrvatskih natjecatelja za Olimpijadu provodi se kroz sustav školskih, županijskih i državnih natjecanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i državnih povjerenstava za pojedina prirodoslovna područja. Nakon državnih natjecanja iz fizike, kemije i biologije najuspješniji učenici pozvani su na Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u Zagrebu na dodatna testiranja, a potom i na pripreme koje su organizirane u suradnji EDUKA-om, Centrom lokalnog razvoja iz Klinča Sela. Šest učenika s najboljim rezultatima testiranja iz sva tri prirodoslovna područja predstavljali su Hrvatsku na Prirodoslovnoj olimpijadi EU u Švedskoj. Pripreme za natjecanje održane su na PMF-u koji je ujedno bio i organizator odlaska na olimpijadu.

Pokrovitelj odlaska na olimpijadu bilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH. Mentori učenika na olimpijadi nastavnici su PMF-a, izv. prof. dr. sc. Đani Škalamera (Kemijski odsjek), dr. sc. Karolina Matejak Cvenić (Fizički odsjek) i dr. sc. Andreja Lucić (Biološki odsjek), a voditeljica hrvatske ekipe na natjecanju bila je prof. dr. sc. Tajana Begović.

Autor: Karolina Matejak Cvenić
Autor: Irena Vukšić
Ampereov zakon za općenitu geometriju

U novom broju časopisa European Journal of Physics, profesori s Fizičkog odsjeka Nikola Poljak, Matko Milin, Miroslav Požek i professor emeritus Antonije Dulčić objavili su rad „Deriving Ampére’s law from the Biot–Savart law for arbitrary geometries“ u kojemu je Ampereov zakon izveden za općeniti geometrijski slučaj. Time se premošćuje poznati pedagoški procjep u standardnom poučavanju magnetostatike. U standardnim se udžbenicima prijelaz od  Biot-Savartova zakona na Ampereov provodi razmatranjem beskonačno dugog ravnog vodiča i integrala magnetskog polja po kružnici u okomitoj ravnini sa središtem u vodiču. Dobiveni se rezultat tada poopćuje na općenitu geometriju bez uvjerljivog dokaza. U ovom je radu najprije pokazano da je integral magnetskog polja duž malenog dijela integracijske krivulje proporcionalan promjeni prostornog kuta razapetog strujnom petljom gledano iz točke integracije. Stoga je ukupni integral po zatvorenoj krivulji jednak ukupnoj promjeni prostornog kuta. Glavna ideja ovog izvoda prvi je put izložena u udžbeniku „Elektromagnetizam“ istih autora, a u novom je radu ta ideja detaljno razrađena.

Recenzenti su se iznimno pohvalno izjasnili o ovome radu, a jedan je napisao: „The paper addresses a well-known pedagogical gap in the standard presentation of magnetostatics: the lack of a clear and general derivation of Ampère’s law from the Biot–Savart law without invoking symmetry arguments or advanced mathematical tools. The proposed derivation is elegant, geometrically motivated, and suitable for upper-level undergraduate teaching.

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1361-6404/ae5af8.

Autor: Nikola Poljak
Regrutacija za SUPEUS

Studiraš na PMF-u i želiš svoja znanja primijeniti u interdisciplinarnim projektima, surađivati s kolegama iz različitih područja i raditi na temama koje imaju stvaran utjecaj na okoliš i društvo?

SUPEUS je studentska udruga koja okuplja studente različitih fakulteta s ciljem promicanja energetske učinkovitosti, održive gradnje i obnovljivih izvora energije.

Ako si s Biološkog, Fizičkog, Geofizičkog, Geološkog ili Kemijskog odsjeka, tvoje znanje može igrati ključnu ulogu u oblikovanju održivijih rješenja.

Autor: Arijana Balaško
Poziv na komemoraciju

 

Fizički odsjek Sveučilišta u Zagrebu  Prirodoslovno-matematičkog fakulteta priređuje komemorativni sastanak u spomen na akademika Ksenofonta Ilakovca i na professora emeritusa Borana Leontića koji će se održati u utorak 28. travnja 2026. u 14:15 h u predavaonici F08 na Fizičkom odsjeku PMF-a, Bijenička cesta 32. 

O životu i djelu naših preminulih profesora govorit će: 
professor emeritus Miroslav Furić
prof. dr. sc. Matko Milin
professor emeritus Emil Babić

S poštovanjem,

Pročelnik Fizičkog odsjeka 
Prof. dr. sc. Ivan Kupčić
 

Autor: Arijana Balaško
Poštovani studenti Fizičkog odsjeka,

obavještavamo Vas da zbog oštećenja zgrada MO i FO nastalih zbog olujnog vremena 
danas nema nastave. Oni koji su stigli na nastavu mogu otići kući kada uvjeti za to budu sigurni.
Autor: Leo Boroje

U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867

Autor: Maro Cvitan

Otvorena su dva natječaja za stipendije programa: Fulbright Foreign Student Program i Fulbright Visiting Scholar Program.

Fulbrightove stipendije su bilateralne stipendije Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske, a u Hrvatskoj ih zajednički provode Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Agencija za mobilnost i programe Europske unije.

 

Autor: Arijana Balaško

Rok za prijavu sažetaka na jubilarni deseti Simpozij studenata doktorskih studija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (10. SSDS) produžen je do 1. ožujka 2026. godine. Prijave su moguće putem službene web stranice Simpozija (https://phdss.pmf.unizg.hr/). Podsjećamo da za sudjelovanje na Simpoziju nema kotizacije. 

Autor: Maro Cvitan
Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade...

Na temelju članka 16. Statuta i članka 2. Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić raspisuje Natječaj za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2025./2026.

Autor: Arijana Balaško

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail