PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853782

Akademik Vladimir Paar će održati predavanje "KRUPNI FIZIKALNI PROBLEMI KLIMATSKIH MODELA". Predavanje će se održati u četvrtak 06. veljače 2014. godine u 18 sati u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu 14., a uvodnu riječ uputit će  akademik Zvonko Kusić,  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

ima čast pozvati Vas na predavanje koje će održati

 

 

akademik VLADIMIR PAAR

 

KRUPNI FIZIKALNI PROBLEMI KLIMATSKIH MODELA

 

u četvrtak, 06. veljače 2014. u 18 sati

u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Zagreb, Strossmayerov trg 14

 

Uvodna riječ

akademik Zvonko Kusić, predsjednik

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 

Akademik Vladimir Paar u svom će predavanju pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja: Zašto površina polarnog leda sada raste, a mediji to prešućuju? Zašto srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi raste brže nego ikad tijekom 20. stoljeća? Zašto je u 10. i 11. stoljeću došlo do zatopljenja ("srednjovjekovno toplo razdoblje") s topljenjem ledenjaka i razvojem poljoprivrede i stočarstva na Grenlandu? Zašto "mala globalna zagrijavanja" u starom Rimu i u Homerovoj Grčkoj? Zašto je u razdoblju 1645.-1715. vladalo zahlađenje ("malo ledeno doba") kada je sjeverni Jadran zimi bio prekriven debelim slojem leda po kojemu se vozilo na saonicama, a naleti hladnoće ljeti uništavali poljoprivredu i izazivali glad? Kako je tijekom proteklih stoljeća Londonska burza reagirala na "mala ledena doba"? Zašto je prije 120 tisuća godina bilo nekoliko celzijevih stupnjeva toplije i morska razina pet metara viša nego danas, a zašto je potom uslijedilo "veliko Milankovićevo ledeno doba" od sto tisuća godina? Zašto je "veliko Milankovićevo globalno zagrijavanje" prije 11 tisuća godina izazvalo porast mora za 140 metara? Što je "klimatski pejsmejker"? Kako je klimatska promjena izazvana vulkanskom erupcijom utjecala na Francusku revoluciju? Kako je fizičar i kemičar Svante Arrhenius potkraj 19. stoljeća uveo teoriju "efekta staklenika" s globalnim zagrijavanjem, a danski fizičar Henrik Svensmark potkraj 20. i početkom 21. stoljeća klimatsku teoriju sunčevog "magnetskog štita" od kozmičkih zraka? Zašto je klima složeni nelinearni dinamički sustav i što to znači za promjenjivost i deterministički kaos? Što su glavne fizikalne nepoznanice za klimu? Što se može reći o dugoročnoj klimatskoj budućnosti i zašto "projekt ITER" može osigurati budućnost čovječanstva? U čemu je sličnost klime i ljudskog genoma kao dva nelinearna dinamička sustava? Zašto je potrebna promjena znanstvene politike u području klime?

 

Najljepše Vam zahvaljujemo na sudjelovanju!

Autor: webmaster FO
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail