PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853687

Kao dio proslave svoje 100. godišnjice, Međunarodni astronomski savez (IAU) na globalnoj razini organizira Natječaj pod nazivom IAU100 NameExoWorlds. Kako IAU navodi u svome priopćenju, na temelju Natječaja, svaka će zemlja moći predložiti imenovanje egzoplaneta i zvijezde oko koje se okreće.

IAU je tijelo odgovorno za dodjeljivanje službenih oznaka i imena nebeskim tijelima, a ovo je tek drugi puta u povijesti da će jedan natječaj dovesti do imenovanja zvijezda i egzoplaneta. Više od 70 zemalja, uključujući Hrvatsku, prijavilo se za organizaciju nacionalnih kampanja kroz koje će javnosti biti omogućeno glasanje. Cilj je ove inicijative stvoriti svijest o našem mjestu u svemiru te potaknuti promišljanje o tome kako bi Zemlju mogla doživjeti civilizacija na nekom drugom planetu.

Nakon što je Upravni odbor Natječaja pomnom procedurom odabrao veliki broj dobro proučenih, potvrđenih egzoplaneta i njihovih zvijezda domaćina [1], svakoj je zemlji dodijeljen sustav zvijezde i planeta, pazeći pritom na poveznicu sa zemljom i vidljivost zvijezde domaćina iz nje. Kako se navodi u priopćenju, Hrvatskoj je dodijeljen sustav u zviježđu Ris, u kojem se oko zvijezde tipa G poput našeg Sunca (s trenutnim službenim imenom HD 75898) okreće divovski planet (HD 75898b), mase 2,71 puta veće od Jupiterove. Otkriven je 2007. godine opažanjima sa zvjezdarnice W. M. Keck Observatory na Havajima u SAD-u.

U svakoj zemlji Državni koordinatori popularizacijskih aktivnosti za IAU, isključivo za tu svrhu,  osnovali su državne Odbore za provedbu Natječaja na državnoj razini. Državna koordinatorica popularizacijskih aktivnosti za IAU u Hrvatskoj je prof. dr. sc. Vernesa Smolčić s Fizičkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uzbuđena sam i ponosna što ovaj Natječaj dovodimo u Hrvatsku, čime dobivamo priliku ravnopravno sudjelovati u globalnoj kampanji imenovanja egzoplanetnih sustava. Veselim se svakom koraku u i jedva čekam vidjeti kakva će zanimljiva imena podjedinici i ustanove predlagati, rekla je prof. dr. sc. Vernesa Smolčić.

Više informacija o Natječaju u Hrvatskoj bit će dostupno od danas na internetskom portalu Astroučionica, koji je službeni nositelj proslave IAU100 u Hrvatksoj.

Autor: webmaster FO
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail