PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka Petar Marević u suradnji s istraživačima iz Lawrence Livermore National Laboratoryja (SAD) i CEA instituta (Francuska) objavio je rad "Microscopic theory of angular momentum distributions across the full range of fission fragments" u časopisu Physical Review C, kojemu je dodijeljena preporuka urednika (Editors' Suggestion). [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6831328

Znanstvenici Fizičkog odsjeka Polychronis Koliogiannis Koutmiridis, Tanmoy Ghosh, i Nils Paar, u suradnji sa Esrom Yüksel sa Surrey University, Velika Britanija, objavili su rad “New Insight into Neutron Stars: Dipole Polarizability of Finite Nuclei as a Probe of Neutron Stars” u prestižnom međunarodnom časopisu The Astrophysical Journal Letters (IF 11,7). U članku je pokazano da električna dipolna polarizabilnost atomskih jezgri, precizno izmjerena u laboratorijima, predstavlja ključnu opservablu koja omogućuje pouzdana ograničenja na jednadžbu stanja nuklearne tvari te na polumjere i plimnu deformabilnost neutronskih zvijezda, u skladu s opažanjima pulsara i signalima gravitacijskih valova iz sudara neutronskih zvijezda. Istraživanje je provedeno u okviru HRZZ projekata HRZZ-MOBDOL-12-2023-6026 i HRZZ-IP-2022-10-777, i projekta Znanstvenog centra izvrsnosti QuantiXLie PK.1.1.10.0004.

Neutronske zvijezde ubrajaju se među najgušće objekte u svemiru, u kojima se isprepliću nuklearna fizika, astrofizika i fizika gravitacije. Njihova unutarnja struktura određena je jednadžbom stanja nuklearne tvari, kojom se opisuje ponašanje tvari pri širokom rasponu gustoća, uključujući i one koje daleko nadmašuju mogućnosti laboratorijskih eksperimenata na Zemlji. Treba istaknuti da iste nuklearne sile koje određuju svojstva neutronskih zvijezda oblikuju i konačne atomske jezgre, čime je uspostavljena prirodna veza između laboratorijskih mjerenja i pojava u svemiru.

 

U navedenom radu objavljenom u časopisu Astrophysical Journal Letters pokazano je da električna dipolna polarizabilnost konačnih atomskih jezgri, koja se s velikom preciznošću mjeri u laboratorijskim uvjetima, može biti korištena kao vrlo osjetljivo sredstvo za ispitivanje jednadžbe stanja. Kombiniranjem teorijskog modeliranja dipolne polarizabilnosti i nuklarne tvari s rezultatima mjerenja dipolne polarizabilnosti i s astrofizičkim opažanjima iz više izvora, uključujući pulsare i signale gravitacijskih valova, postavljena su ograničenja na polumjere neutronskih zvijezda i njihovu plimnu deformabilnost. Time su znatno smanjene neodređenosti u odnosu mase i polumjera neutronskih zvijezda, a dobiveni rezultati u potpunosti su usklađeni s najnovijim opažanjima raznovrsnih signala iz svemira, čime je uspostavljen most između fizike atomskih jezgri i fizike neutronskih zvijezda.

P.S. Koliogiannis, E. Yüksel, T. Ghosh, and N. Paar, Dipole Polarizability of Finite Nuclei as a Probe of Neutron Stars, The Astrophysical Journal Letters 996, L18 (2026).

Autor: Nils Paar
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail