PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Grupa sa Zavoda za teorijsku fiziku kondenzirane tvari, Petra Grozić, Barbara Keran i Danko Radić, u suradnji s Anatoly M. Kadigribovom s Ruhr-Universität Bochum, objavili su rad "Charge stripes in the graphene-based materials" u časopisu Scientific Reports 13, Article number: 18931 (2023)   (https://doi.org/10.1038/s41598-023-46157-1). [ ... ]
U novom broju časopisa Physical Review B – Letters članovi Fizičkog odsjeka Zoran Rukelj, Mario Novak te Neven Ž. Barišić objavili su rad pod nazivom „Evidence for three-dimensional Dirac conical bands in TlBiSSe by optical and magneto-optical spectroscopy“ u suradnji s grupom Ane Akrap sa Sveučilišta u Fribourgu (koja će nam se uskoro pridružiti u Zagrebu kao redovita profesorica na Fizičkom odsjeku) te Milanom Orlitom s LNCMI-EMFL iz Grenobla.   [ ... ]
U novom broju časopisa Journal of Physics D: Applied Physics objavljen je pregledni rad s naslovom Magnetoelectrics and Multiferroics: Theory, Synthesis, Characterisation, Preliminary Results and Perspectives for All-Optical Manipulations (https://iopscience.iop.org/article/10.1088/1361-6463/acc8e1) u kojem su sudjelovali i znanstvenici s Fizičkog odsjeka Pavla Šenjug, Dario Barišić i njihov mentor Damir Pajić te s Kemijskog odsjeka Edi Topić i mentorica Mirta Rubčić.  [ ... ]
U najnovijem broju časopisa Nature Physics objavljen je znanstveni rad naslovljen Sub-symmetry-protected topological states. Rad je objavljen u suradnji Daria Jukića sa Građevinskog fakulteta i Hrvoja Buljana sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te njihovih suradnika u grupi Zhigang Chena sa Sveučilišta Nankai u Kini i Roberta Morandottija sa INRS u Kanadi. Oni su pokazali da u topološkim sustavima koje štiti simetrija, zaštita topoloških rubnih stanja vrijedi čak i kad je simetrija narušena, ako je zadovoljen blaži uvjet odnosno sub-simetrija. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Marin Spaić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta u Minnesoti i Argonne National Laboratory (SAD) objavili rad pod naslovom ‘Local inversion-symmetry breaking in a bismuthate high-Tc superconductor’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Izv. prof. Danko Radić s FO PMF-a i suradnici s PCS-IBS i KRISS iz Republike Koreje te  Chalmers University of Technology i University of Gothenburg iz Švedske objavili su rad "Nanomechanical cat states generated by a dc voltage-driven Cooper pair box qubit" u časopisu iz Nature grupe, npj | Quantum information. [ ... ]
U najnovijem broju Physical Review Letters,  dr.sc. Amir Hamzić, prof. emeritus  s Fizičkog odsjeka PMF-a je, u suradnji sa znanstvenicima iz Kine (Beihang University, Peking i  Shandong University, Jinan), SAD (University of Arizona) i Francuske (nobelovac A. Fert), objavio rad pod naslovom ‘Sign Change of Spin-Orbit Torque in Pt/NiO/CoFeB Structures’. Rad je, zbog svog značaja i utjecaja na znanstveno područje, izabran kao 'PRL Editors' Suggestion'. [ ... ]
ALICE kolaboracija na Velikom Hadronskom Sudarivaču (LHC) s CERNa, čiji su članovi i znanstvenici s Fizičkog odsjeka PMF-a prof. M. Planinić, izv. prof. N. Poljak, dr. sc. F. Erhardt, M. Jerčić i D. Karatović, uspjela je napraviti prvo direktno opažanje tzv. "efekta mrtvog stošca", što je efekt koji je bitna značajka teorije jake sile. Jaka sila veže kvarkove i gluone i protone i neutrone i time indirektno u jezgre. Rezultati istraživanja kolaboracije objavljeni su u časopisu Nature. [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljeno je neočekivano otkriće kvantne kritičnosti u spoju necjelobrojne valencije α-YbAlB4, uzrokovane anizotropnom hibridizacijom. Autori rada su istraživači iz Japana, Njemačke i SAD-a, a među glavnim autorima je izv. prof. dr. sc. M. Grbić. Ovo otkriće je intrigantno jer se dosad smatralo kako su spojevi necjelobrojne valencije u vidu moderne znanosti nezanimljivi, a s druge strane je fenomen kvantne kritičnosti jedna od najzanimljivijih tema u znanosti zadnjih cca 25 godina. [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
4060722

Prof. dr. sc. Iva Tolić s IRB-a i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Fizičkog odsjeka PMF-a dobitnici su prestižnog, 10 milijuna eura vrijednog projekta Sinergije Europskog istraživačkog vijeća koji ujedinjuje vrhunske istraživače s IRB-a, zagrebačkog PMF-a, Sveučilišta u Utrechtu i američkog MIT-a u istraživanjima na rubu svih dosadašnjih spoznaja o genetskim pogreškama koje su uzrok mnogih ozbiljnih bolesti!

Večernji list     Jutarnji list    Novi list    RTL     24sata    Srednja.hr     Vidi.hr

Europsko istraživačko vijeće upravo je objavilo dobitnike prestižnih projekata u sklopu programa Sinergije. Riječ je o projektima koji okupljaju najuglednije istraživače diljem Europe i svijeta s dokazanom izvrsnošću u svojem području istraživanja. Zahvaljujući deset milijuna eura prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) zajedno s kolegama prof. dr. sc. Geertom Kopsom sa Sveučilišta u Utrechtu te prof. dr. sc. Angelikom Amon s američkog MIT-a istraživat će mehanizme nastajanja pogrešaka pri podjeli kromosoma te njihov utjecaj na diobu stanica, a što je kritično za razvoj embrija, formiranje različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije.

Pronalaženje novih terapija za liječenje raka, rješavanje klimatskih promjena, predviđanja potresa, suviše su kompleksni problemi da bi ih uspješno mogao riješiti samo jedan znanstvenik ili istraživački tim, ma koliko oni izvrsni bili. Stoga ERC dodjeljuje projekte kojima podupire sinergiju vrhunskih istraživanja koje vode najbolji istraživači. – istaknuto je u priopćenju Europskog istraživačkog vijeća.

Projekt prof. dr. sc. Ive Tolić punog naziva 'Molecular origins of aneuploidies in healthy and diseased human tissues' izabran je u elitno društvo od ukupno trideset i sedam projekata koji su dobili financiranje ERC-a od ukupno prijavljeni 288 projekata, što znači da je financiranje dobilo tek 13 posto projekata. Ovo je ujedno jedni projekt čiji je nositelj iz skupine novih država članice (EU-13).

Ukupna vrijednost svih odabranih projekata jest 363 milijuna eura, a omogućit će grupama od dva do četiri vrhunska istraživača da udruže komplementarne vještine, znanje i resurse kako bi, primjenom više znanstvenih disciplina, riješili neke od najsloženijih istraživačkih problema.

Cilj je znanstvenika udruženih na projektu prof. Tolić ujediniti sva znanja, visoku tehnologiju i sofisticiranu metodologiju kako bi identificirali uzrok genetskih pogrešaka na molekularnoj razini te kako bi otkrili njihov utjecaj na strukturu genoma u zdravim i bolesnim tkivima.

Naime, u podjeli kromosoma tijekom diobe stanice može doći do pogrešaka u broju kromosoma u pojedinoj stanici kćeri. Takve pogreške poznate su pod nazivom aneuploidija.

Jednostavnim rječnikom aneuploidija je prisutnost pogrešnog broja kromosoma u stanici. Mi već desetljećima znamo da te pogreške postoje i znamo da uzrokuju ozbiljne bolesti i sindrome, međutim još uvijek ne znamo kako te pogreške nastaju na molekularnoj razini. Upravo je to cilj našeg projekta - otkriti uzroke pogrešaka u podjeli kromosoma te saznati kako se nasljeđuju od stanice majke na stanice kćeri kroz generacije, u zdravim i bolesnim tkivima. Sekvencioniranje genoma tumora nije razjasnilo kako dolazi do pogrešnog broja kromosoma.

Sada su nam potrebni kvantitativni pristupi za prepoznavanje različitih tipova pogrešaka u podjeli kromosoma i njihovih molekularnih uzroka, a sve to nije dovoljno proučavati na izoliranim stanicama, kao što je uobičajeno, nego je potrebno prijeći na slijedeću razinu stanične biologije proučavanjem procesa u stanicama u njihovom prirodnom okruženju, odnosno u tkivu.' – objašnjava prof. dr. sc. Iva Tolić, koordinatorica projekta i jedna od četvero glavnih istraživača na projektu.

Kako bi došli do takvih revolucionarnih otkrića znanstvenici će koristi najnovije tehnologije mikroskopije uz pomoć kojih se mogu vidjeti sitni dijelovi stanice koji su do sada bili nedostupni, lasersko mikrokirurško rezanje diobenog vretena, optogenetičku tehnologiju za kontrolu aktivnosti proteina uz pomoć svjetlosti, te metode rada s tkivima i organoidima. Uz pomoć teorije i računalnih simulacija istražit će što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba.

U ovom će projektu teorijska istraživanja dati snažan doprinos. Računalima ćemo simulirati procese koji se odvijaju u stanicama, a odgovorni su za greške u diobi. Planirani će nam pristup omogućiti uvid u važne mehanizme koji se događaju u diobi, a koji su eksperimentalno nedostupni. Na taj ćemo način saznati što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba te koje su sile odgovorne za ispravnu podjelu kromosoma.– objašnjava prof. dr. sc. Nenad Pavin, jedan od četiri glavna istraživača na projektu.

Ovo je već drugi projekt koji je Europsko istraživačko vijeće dodijelilo prof. Tolić i njezinom timu te na taj način ponovno potvrdilo izvrsnost njihovih znanstvenih istraživanja.  

''U 37 projekata uključeno je 126 glavnih istraživača koji će izvoditi svoje projekte na 95 sveučilišta i istraživačkih centara u 20 zemalja širom Europskog istraživačkog prostora i šire. Osam istraživačkih skupina uključivat će jednog glavnog istražitelja koji radi u Sjedinjenim Državama. Najčešće lokacije su Njemačka (uključena u 20 projekata), Velika Britanija (12) i Francuska (11). Žene predstavljaju 24 posto stipendista i sudjelovat će u 21 od 37 projekata.'' – istaknuto je u priopćenju ERC-a.

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail