PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U najnovijem izdanju časopisa Science, Prof.dr.sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa kineskim znanstvenicima sa Sveučilišta Nankai u Tianjinu, objavio znanstveni rad naslovljen Nonlinear tuning of PT symmetry and non-Hermitian topological states. [ ... ]
U radu, koji je nedavno objavljen u časopisu Physical Review A pod naslovom „Modulation instability in the nonlinear Schrödinger equation with a synthetic magnetic field: Gauge matters”, Karlo Lelas, Ozana Čelan, David Prelogović, Hrvoje Buljan i Dario Jukić teorijski su istražili kako na modulacijsku nestabilnost sustava koji su opisani 2D nelinearnom Schrödingerovom jednadžbom (2DNLSE) utječe uvođenje homogenog sintetičkog magnetskog polja te koju ulogu pri tome ima odabir baždarenja (vektorskog potencijala) kojim opisujemo homogeno sintetičko magnetsko polje.  [ ... ]
Ante Ravlić i Nils Paar s Fizičkog odsjeka PMF-a, zajedno sa suradnicima sa sveučilišta u Istanbulu, Lanzhou, Milanu i Orsayu, objavili su u međunarodnom časopisu Physical Review C rezultate istraživanja procesa uhvata elektrona u jezgrama u uvjetima koji prevladavaju u unutrašnjosti zvijezda sa kolapsirajućom sredicom koje mogu završiti eksplozijom supernove. [ ... ]
ALICE kolaboracija, u kojoj sudjeluju prof.dr.sc. Mirko Planinić, izv. prof.dr.sc. Nikola Poljak, dr.sc. Filip Erhardt, Marko Jerčić, mag.phy. i David Karatović, mag.phy. s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, objavila je  9.12.2020. rad u prestižnom časopisu Nature, u kojem se pokazuje kako sudari protona na Velikom hadronskom sudarivaču (LHC-u) mogu razjasniti snažnu interakciju između kompozitnih čestica zvanih hadroni. [ ... ]
Marija Čuić i Krešimir Kumerički s Fizičkog odsjeka PMF-a, u suradnji s Andreasom Schäferom sa Sveučilišta u Regensburgu iskoristili su nedavna mjerenja duboko virtualnog komptonskog raspršenja da naprave prvu pouzdanu ekstrakciju šest (od ukupno osam) funkcija trodimenzionalne kvarkovske strukture protona te prvo razdvajanje odgovarajućih raspodjela gornjih i donjih kvarkova. [ ... ]
U članku objavljenom u časopisu Physical Review A, M. Todorić, B. Klajn, D. Jukić i H. Buljan proučili su Berryjevu fazu koja se javlja u sustavu jednodimenzionalnih (1D) bozona na prstenu. [ ... ]
U članku objavljenom u časopisu Physical Review B, F. Lunić, M. Todorić, B. Klajn, T. Dubček, D. Jukić i H. Buljan izložili su teorijski model za sintetičke anyone u neinteragirajućem mnogočestičnom sustavu. Model se sastoji od neinteragirajćih elektrona na dvodimenzionalnoj ravnini pod utjecajem okomitog homogenong magnetnog polja te proizvoljnog broja okomito položenih tankih zavojnica koje nose određeni dodatni magnetski tok. Pokazano je da pri zamjenama položaja zavojnica sustav nakuplja fazu koja odražava frakcionalnu (anyonsku) statistiku povezanu s vrijednošću dodatnog toka po zavojnici. [ ... ]
Ema Jajtić i Hrvoje Buljan s Fizičkog odsjeka PMF-a u suradnji s grupom Zhiganga Chena sa Sveučilišta Nankai, Tianjin, Kina teorijski su i eksperimentalno demonstrirali preslikavanje topoloških singulariteta iz impulsnog u realni prostor. Rad je objavljen u časopisu Nature Communications pod naslovom Universal momentum-to-real-space mapping of topological singularities. [ ... ]
Martina Vrankić s Instituta Ruđer Bošković i Damir Pajić s Fizičkog odsjeka PMF-a sa suradnicima objavili su rad u časopisu Scientific Reports iz Nature grupe o otkrivanju neuobičajenog načina uskladištenja kisika u kristalu barijeva aluminata. Korištenjem niza eksperimenata uspjeli su pokazati pomoću strukturno-magnetskih rezultata, da se kisik skladišti unutar kristala BaAl2O4. To se može postići postavljanjem relativno blagih uvjeta, i potpuno je reciklabilno/reverzibilno, a osim toga, ovo predstavlja drugačiji način skladištenja od uobičajenog za okside metala. [ ... ]
Doc. dr. sc. Maja Planinić  s Fizičkog odsjeka i suradnici prof.dr.sc. William J. Boone,  Miami University, Ohio, SAD, doc. dr. sc. Ana Sušac, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo, Zagreb i dr. sc. Lana Ivanjek, Fakultät für Physik, Beč, Austrija objavili su pregledni rad o uporabi Raschovog modela u edukacijskim istraživanjima u fizici u časopisu Physical Review Physics Education Research .   [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

ALICE kolaboracija, u kojoj sudjeluju prof.dr.sc. Mirko Planinić, izv. prof.dr.sc. Nikola Poljak, dr.sc. Filip Erhardt, Marko Jerčić, mag.phy. i David Karatović, mag.phy. s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, objavila je  9.12.2020. rad u prestižnom časopisu Nature, u kojem se pokazuje kako sudari protona na Velikom hadronskom sudarivaču (LHC-u) mogu razjasniti snažnu interakciju između kompozitnih čestica zvanih hadroni.

Tekst rada:  https://www.nature.com/articles/s41586-020-3001-6

U radu se opisuje tehnika koja otvara vrata preciznim istraživanjima dinamike jake sile među hadronima na LHC-u.  Hadroni su kompozitne čestice izrađene od dva ili tri kvarka, međusobno povezanih jakom interakcijom, s gluonima kao medijatorima. Ova interakcija također djeluje između hadrona, vežući nukleone (protone i neutrone) zajedno unutar atomskih jezgri. Jedan od najvećih izazova u nuklearnoj fizici danas je razumijevanje jake interakcije između hadrona s različitim sadržajem kvarkova polazeći od jake interakcije između konstituenata tj. kvarkova i gluona. Teorijski računi poznati kao  kvantna kromodinamika (QCD) na rešetki mogu se koristiti za određivanje interakcije počevši od jake interakcije između konstituenata, ali ti izračuni pružaju pouzdana predviđanja samo za hadrone koji sadrže teške kvarkove, poput hiperona, s jednim ili više stranih kvarkova. U prošlosti su te interakcije proučavane u međusobnim sudarima hadrona u eksperimentima raspršenja, no te je eksperimente teško izvoditi s nestabilnim hadronima poput hiperona pa je izostajala usporedba mjerenja i teorije.

U ovom radu ALICE kolaboracije pokazuje se kako se tehnika koja se temelji na mjerenju razlika količine gibanja između hadrona nastalih u sudaru protona na LHC-u može koristiti za otkrivanje dinamike jake interakcije između hiperona i nukleona, te potencijalno za bilo koji par hadrona. Tehnika se naziva femtoskopija, jer omogućuje istraživanje udaljenosti blizu 1 femtometra (10-15 metara) - približno veličine hadrona i dosega djelovanja jake sile.  Ova je metoda u prijašnjim mjerenjima dozvoljavala ALICE kolaboraciji proučavanje interakcija koje uključuju Lambda (Λ) i Sigma (Σ) hiperone, koji sadrže jedan strani kvark i dva lagana kvarka, kao i Xi (Ξ) hiperona, koji se sastoji od dva strana kvarka i jednog laganog kvarka. U ovom radu tom tehnikom  je precizno mjerena interakcija između protona i najrjeđeg hiperona, Omege (Ω), koji sadrži tri strana kvarka. Precizno mjerenje jake interakcije za sve vrste hiperona bilo je neočekivano. To se može objasniti s tri činjenice koje su se poklopile. Prva je da LHC može proizvesti mnogo hadrona sa stranim kvarkovima, druga je sposobnost femtoskopske tehnike za istraživanje jake interakcije kratkog dosega i treća je izvrsna mogućnost ALICE detektora za identifikaciju čestica i mjerenja njihovih količina gibanja.

 a) Sudar dva protona generira izvor čestica S (r*) iz kojeg se par hadron-hadron s količinama gibanja p1 i p2 pojavljuje na relativnoj udaljenosti r* i može biti podvrgnut interakciji u konačnom stanju prije no što je detektiran. Posljedično, relativni impuls hadrona k* se smanjuje ili povećava privlačnom, odnosno odbojnom interakcijom. b) Primjer privlačnog (zeleno) i odbojnog (točkasto crveno) potencijala interakcije, V (r*) između dva hadrona u ovisnosti o njihovoj relativnoj udaljenosti. Korištenjem nerelativističke Schrödingeroea jednadžbe dobivaju se odgovarajuće valne funkcije dvije čestice, ψ (k*, r*). c) Veza izračunate (drugi član) i izmjerene (treći član) korelacijske funkcije dana je s C (k*), pri čemu Nsame (k*) i Nmixed (k*) predstavljaju k* raspodjele hadron-hadron parova proizvedenih u istom i u različitim sudarima, a ξ (k*) označava korekcije zbog eksperimentalnih efekata. d) Graf korelacijske funkcije C (k*). Vrijednost korelacijske funkcije proporcionalna je jačini interakcije. Vrijednost je veća od jedan za privlačni (zeleni) potencijal, a između nule i jedan za odbojni (točkasto crveni) potencijal.

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail