PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U najnovijem izdanju časopisa Science, Prof.dr.sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa kineskim znanstvenicima sa Sveučilišta Nankai u Tianjinu, objavio znanstveni rad naslovljen Nonlinear tuning of PT symmetry and non-Hermitian topological states. [ ... ]
U radu, koji je nedavno objavljen u časopisu Physical Review A pod naslovom „Modulation instability in the nonlinear Schrödinger equation with a synthetic magnetic field: Gauge matters”, Karlo Lelas, Ozana Čelan, David Prelogović, Hrvoje Buljan i Dario Jukić teorijski su istražili kako na modulacijsku nestabilnost sustava koji su opisani 2D nelinearnom Schrödingerovom jednadžbom (2DNLSE) utječe uvođenje homogenog sintetičkog magnetskog polja te koju ulogu pri tome ima odabir baždarenja (vektorskog potencijala) kojim opisujemo homogeno sintetičko magnetsko polje.  [ ... ]
Ante Ravlić i Nils Paar s Fizičkog odsjeka PMF-a, zajedno sa suradnicima sa sveučilišta u Istanbulu, Lanzhou, Milanu i Orsayu, objavili su u međunarodnom časopisu Physical Review C rezultate istraživanja procesa uhvata elektrona u jezgrama u uvjetima koji prevladavaju u unutrašnjosti zvijezda sa kolapsirajućom sredicom koje mogu završiti eksplozijom supernove. [ ... ]
ALICE kolaboracija, u kojoj sudjeluju prof.dr.sc. Mirko Planinić, izv. prof.dr.sc. Nikola Poljak, dr.sc. Filip Erhardt, Marko Jerčić, mag.phy. i David Karatović, mag.phy. s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, objavila je  9.12.2020. rad u prestižnom časopisu Nature, u kojem se pokazuje kako sudari protona na Velikom hadronskom sudarivaču (LHC-u) mogu razjasniti snažnu interakciju između kompozitnih čestica zvanih hadroni. [ ... ]
Marija Čuić i Krešimir Kumerički s Fizičkog odsjeka PMF-a, u suradnji s Andreasom Schäferom sa Sveučilišta u Regensburgu iskoristili su nedavna mjerenja duboko virtualnog komptonskog raspršenja da naprave prvu pouzdanu ekstrakciju šest (od ukupno osam) funkcija trodimenzionalne kvarkovske strukture protona te prvo razdvajanje odgovarajućih raspodjela gornjih i donjih kvarkova. [ ... ]
U članku objavljenom u časopisu Physical Review A, M. Todorić, B. Klajn, D. Jukić i H. Buljan proučili su Berryjevu fazu koja se javlja u sustavu jednodimenzionalnih (1D) bozona na prstenu. [ ... ]
U članku objavljenom u časopisu Physical Review B, F. Lunić, M. Todorić, B. Klajn, T. Dubček, D. Jukić i H. Buljan izložili su teorijski model za sintetičke anyone u neinteragirajućem mnogočestičnom sustavu. Model se sastoji od neinteragirajćih elektrona na dvodimenzionalnoj ravnini pod utjecajem okomitog homogenong magnetnog polja te proizvoljnog broja okomito položenih tankih zavojnica koje nose određeni dodatni magnetski tok. Pokazano je da pri zamjenama položaja zavojnica sustav nakuplja fazu koja odražava frakcionalnu (anyonsku) statistiku povezanu s vrijednošću dodatnog toka po zavojnici. [ ... ]
Ema Jajtić i Hrvoje Buljan s Fizičkog odsjeka PMF-a u suradnji s grupom Zhiganga Chena sa Sveučilišta Nankai, Tianjin, Kina teorijski su i eksperimentalno demonstrirali preslikavanje topoloških singulariteta iz impulsnog u realni prostor. Rad je objavljen u časopisu Nature Communications pod naslovom Universal momentum-to-real-space mapping of topological singularities. [ ... ]
Martina Vrankić s Instituta Ruđer Bošković i Damir Pajić s Fizičkog odsjeka PMF-a sa suradnicima objavili su rad u časopisu Scientific Reports iz Nature grupe o otkrivanju neuobičajenog načina uskladištenja kisika u kristalu barijeva aluminata. Korištenjem niza eksperimenata uspjeli su pokazati pomoću strukturno-magnetskih rezultata, da se kisik skladišti unutar kristala BaAl2O4. To se može postići postavljanjem relativno blagih uvjeta, i potpuno je reciklabilno/reverzibilno, a osim toga, ovo predstavlja drugačiji način skladištenja od uobičajenog za okside metala. [ ... ]
Doc. dr. sc. Maja Planinić  s Fizičkog odsjeka i suradnici prof.dr.sc. William J. Boone,  Miami University, Ohio, SAD, doc. dr. sc. Ana Sušac, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo, Zagreb i dr. sc. Lana Ivanjek, Fakultät für Physik, Beč, Austrija objavili su pregledni rad o uporabi Raschovog modela u edukacijskim istraživanjima u fizici u časopisu Physical Review Physics Education Research .   [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

U petak 18. prosinca 2020. u Zagrebu je u 83. godini života umro akademik Stanko Popović, istaknuti hrvatski fizičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Rođen je u Čitluku kod Sinja 26. rujna 1938. Gimnaziju je završio u Zadru 1956., a eksperimentalnu fiziku je diplomirao 1961. na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1961. s temom Određivanje termičkoga koeficijenta rastezanja pomoću rentgenske difrakcije. Magistrirao je fiziku čvrstoga stanja 1965. s temom Interpretacija Debye-Scherrerovih rentgenograma grafita, a doktorirao 1968. s temom Studij mikrostrukturnih parametara polikristalnoga grafita.
Djelovao od 1961. do 1987. u Institutu Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu. Izabran je u zvanje znanstveni suradnik 1971., viši znanstveni suradnik 1975. te znanstveni savjetnik 1979. Obnašao je dužnost voditelja Rendgenskog laboratorija, voditelja Znanstvenoga vijeća za fiziku IRB-a, člana Znanstvenoga vijeća IRB-a i člana Savjeta IRB-a. Godine 1987. izabran za redovitoga profesora na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Umirovljen je 2008., a 2011. dobio je zvanje professor emeritus.
Na diplomskom studiju fizike predavao je kolegije Osnove fizike 1, 2, 3, 4; Fizika za biologe; Odabrana poglavlja opće fizike; Vježbe iz fizike; Vježbe iz fizike čvrstoga stanja; Fizički praktikumi. Vodio je 25 diplomskih, 4 magistarska rada i 8 doktorskih radova. Kao gostujući znanstvenik boravio na Sveučilištu u Manchesteru (1968. – 1969.), u Slovačkoj akademiji znanosti u Bratislavi (1972.) te na Sveučilištu Martin Luther u Halleu (višekratno).
Kao znanstvenik bavio se fizikom i kemijom čvrstoga stanj, kristalografijom i općom fizikom. Primjenom rendgenske i elektronske difrakcije, elektronske mikroskopije i spektroskopije istraživao je mikrostrukturu i fazne dijagrame materijala. Dao je doprinos teorijskom i eksperimentalnom razvoju metoda rendgenske difrakcije, te primjeni tih metoda u istraživanju  procesa precipitacije u prezasićenim čvrstim otopinama metalnih slitina i faznih dijagrama metalnih oksida, poluvodiča, minerala i biominerala. Objavio 255 znanstvenih radova, od toga oko 200 znanstvenih radova u časopisima koje navodi Current Contents. Radovi su citirani oko 6950 puta. Na znanstvenim, većinom međunarodnim skupovima, podnio je oko 250 priopćenja. 
Bio je član Vijeća za školske udžbenike i sudjelovao u izradi Hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda te bio voditelj povjerenstva za izradu Nastavnoga plana i programa iz fizike (2004. – 2006.). Bio je urednik nekoliko zbornika radova znanstvenih skupova o školstvu u Hrvatskoj i znanstvenih skupova iz kristalografije koje je priredila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Bio je i suautor Rječnika kristalografije, fizike kondenzirane tvari i fizike materijala (englesko-hrvatski, hrvatsko-engleski) u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2014.). Objavio je nekoliko radova o nazivlju u fizici u domaćim časopisima. 
Za redovitog člana HAZU izabran je 2004. a od 1992. bio je član suradnik. Od 2006. do 2017. bio je predsjednik Znanstvenog vijeće za kristalografiju HAZU – Hrvatske kristalografske zajednice.
Za svoj rad dobio je Nagradu Grada Zagreba (1974.) i Državnu godišnju nagradu za znanstveni rad (2001.). 

Marijan Lipovac
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU                                                
 

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail