PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

U časopisu PRX Life objavljen je rad Ivana Sigmunda, Domagoja Božana i Nenada Pavina s našeg odsjeka te Ivane Šarić s IRB-a. Glavni rezultat rada je otkriće mehanizma pozicioniranja kromosoma u mitozi, u kojem dulji mikrotubuli akumuliraju veći broj motornih proteina te tako generiraju sile ovisne o duljini i usmjerene prema ekvatoru diobenog vretena. [ ... ]
U časopisu Nature Photonics objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. Glavni je rezultat rada nova vrsta optičkog valovoda koja vodi optički vrtlog (eng. vortex) uz dvostruku topološku zaštitu. [ ... ]
Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
5850217

Časopis Nature 609, donosi rezultate mjerenja kratkodosežnih nukleonskih korelacija u izospinski zrcalnim jezgrama tricija i helija-3. Hall A kolaboracija izvela je kinematički inkluzivna trokoincidentna mjerenja preciznošću koja za red veličine nadmašuje sve dosadašnje eksperimentalne rezultate. Više o mjerenju može se pročitati u članku na kojem je jedan od koautora i Darko Androić, profesor pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku, Fizičkog odsjeka PMF-a.

Vjerojatno ne postoji zagonetnija fizikalna sila od one koja drži nukleone: protone i neutrone, na okupu u atomskoj jezgri. U proteklih stotinu godina istraživanja izumljene su mnogobrojne eksperimentalne tehnike i ingeniozni teorijski modeli osmišljeni su da bi se osvijetlila priroda te kratkodosežne sile odgovorne za formiranje atomskih jezgara. Utrošeni su eoni računalnog vremena da bi se razbistrio bar djelić istine o privlačnoj nuklearnoj sili koja na malim udaljenostima nadjačava elektromagnetsko odbojno međudjelovanje koje je veoma jako na tim razdaljinama. Svaki puta, u svakom novom eksperimentu, svakim novim izračunom bio bi razotkriven tek dio tajne nuklearnog međudjelovanja; na naše upite nerijetko bismo dobivali tek djelomične odgovore da bi se pri tom često otvarala nova, još intrigantnija pitanja.

Jedno takovo istraživanje opisano je u časopisu Nature 609, 41-45 (2022). Članak od 31. kolovoza 2022. donosi rezultate mjerenja kratkodosežnih nukleonskih korelacija u izospinski zrcalnim jezgrama tricija, izotopa vodika, i 3-helijevog izotopa. Jezgre se razlikuju po tome da mogu kreirati jedan nn odnosno pp par dok im je broj mogućih np koreliranih nukleona isti. Slična mjerenja, ali na težim jezgrama (ugljik, željezo, olovo) ukazivala su na dvadesetorostruku prevalenciju np korelacije u odnosu na korelacije parova istih nukleona (pp, nn). No za male jezgre dosadašnja su mjerenja davala kontroverzne presumpcije s obzirom na relativno velike greške generirane metodama tih eksperimenata. Zahvaljujući unikatnoj spektrometarskoj postavi na Jlabu (Thomas Jefferson National Accelerator Facility), jedinstvenom elektronskom snopu velikog spektra energija (do 12GeV) te posebnom sustavu kriogenih meta Hall A kolaboracija izvela je kinematički inkluzivna trokoincidentna mjerenja preciznošću koja za red veličine nadmašuje sve dosadašnje eksperimentalne rezultate i utvrdila da je, za razliku od težih jezgara, učestalost raznorodno koreliranih nukleona (np) tek četiri puta vjerojatnija od onih istovrsnih.

Više o tehnici i rezultatima mjerenja može se pročitati u članku na kojem je jedan od koautora i Darko Androić, profesor pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku, Fizičkog odsjeka PMF-a. Članak je zanimljiv i s obzirom da iako nedvosmisleno utvrđuje neke specifikume nuklearne sile kod lakših jezgara otvara i niz novih pitanja interesantnih ne samo za konvencionalno područje nuklearne fizike, već i za nova otkrića i modeliranja u području astrofizike i kozmologije.

Autor: Darko Androić
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail