PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853631

​​​​​​​Prof. dr. sc. Ivica Picek...

Senat Sveučilišta u Zagrebu je na svojoj sjednici održanoj 23. svibnja 2017. temeljem prijedloga Fakultetskog vijeća Prirodoslovno-matematičkog fakulteta izabrao prof. dr. sc. Ivicu Piceka u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. 

Ivica Picek, rođen 8. listopada 1950. godine, diplomirao je na Fizičkom
odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1974.
godine, magistrirao 1977. godine i doktorirao 1980. godine - sve pod
mentorstvom profesora Dubravka Tadića.
Od 1974. je asistent, a od 1983. znanstveni suradnik Odjela teorijske fizike
IRB-a. Od 1992. je redoviti profesor u Zavodu za teorijsku fiziku PMF-a.
Boravio je na postdoktorskom usavršavanju u Niels Bohr Institutu,
Kopenhagen (1981, 1982, 1983.), bio je Alexander von Humboldt
stipendist na Deutches Elektronen-Synchrotron, DESY, Hamburg (1986,
1988.), gostujući profesor na sveučilištima u SAD: Stony Brook, Santa
Barbara, UCLA, Berkeley, SLAC (1990.) Kao gostujući znanstvenik ima
tromjesečne boravke na Theory Division, CERN, Geneva (1990.), na
Sveučilištu u Oslu (2002.) te na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani (2006.). U
okviru EU Scientific programa je od 1991. do 1996. boravio po mjesec
dana godišnje na Sveučilištu u Bielefeldu.
Bavi se problemima fizike čestica u okviru ujedinjenih baždarnih teorija
elektro-slabo-jakih međudjelovanja, osobito izučavanjem narušenja
simetrija u fundamentalnim međudjelovanjima, od narušenja prostornoga
pariteta i vremenske mikroobrativosti (CP) do mogućeg narušenja
Lorentzove simetrije. Narušenje CP simetrije je izučavano proračunom
električnog dipolnog momenta neutrona (NEDM) izvedenim na dvije
kvantne petlje u J. O. Eeg and I. Picek, Nucl. Phys. B244 (1984) 77-104 ,
te proračunom miješanja u sustavu neutralnih kaona izvedenim na tri
petlje u J. O. Eeg and I. Picek, Nucl. Phys. B292 (1987) 745-766. Kao
pionirski doprinosi slove oni izvedeni u tzv. slučajnoj dinamici u suradnji s
H. B. Nielsenom: U radu H. B. Nielsen and I. Picek, Lorentz Non-Invariance
, Nucl. Phys. B211 (1983) 269-296 izučena je mogućnost narušenja
Lorentzove simetrije, a u D. L. Bennett, H. B. Nielsen and I. Picek, Phys.
Lett. B208 (1988) 275-280 predviđeno je postojanje baš 3 laka neutrina
prije LEP-ovog mjerenja na CERN-u. Najnoviji radovi posvećeni su
izučavanju male mase aktivnih neutrina, kao najopipljivije evidencije za
postojanje fizike izvan standardnog modela. Novi modeli predloženi i
izučavani u Zagrebu u suradnji s mlađim suradnicima (primjerice I. Picek
and B. Radovčić, Phys. Lett. B 687 (2010) 338) uvode mase neutrina koje
dolaze od novih stupnjeva slobode na skali TeV-a, potencijalno dostupnih
izučavanju na LHC-u. U tzv. skotogeničkoj klasi tih modela, u radijacijskom
generiranju masa neutrina sudjeluje i moguća tamna tvar, relevantna za
brojna astrofizička i kozmološka opažanja (primjerice E. Ma, I. Picek and B.
Radovčić, Phys. Lett. B726 (2013) 744).
Od diplomiranja na dalje I. Picek u kontinuitetu sudjeluje u nastavi na
Fizičkom odsjeku PMF-a. Predavao je kolegije Kvantna mehanika i struktura
materije, Teorijska fizika, Simetrije u fizici i Fizika elementarnih čestica, a
od 2009. Fiziku elementarnih čestica i Fizikalnu kozmologiju na diplomskom
studiju, te Elementarne čestice na doktorskom studiju. Niz godina vodio je
Seminar iz istraživanja s naglaskom na prožimanje fizike čestica i
kozmologije.
Uz sudjelovanje na nizu međunarodnih projekata, od 2003. godine vodi
projekt trajnog istraživanja, „Elementarne čestice, teorija polja i
kozmologija“. U okviru njega doktorirala je plejada teorijskih fizičara koji
danas oformljuju Zavod za teorijsku fiziku čestica i polja pri Fizičkom
odsjeku PMF-a.
Predloženik je znanstvena istraživanja 
prezentirao na tridesetak međunarodnih skupova, među kojima treba
istaknuti XXV ICHEP (International Conference on High Energy Physics)
1990. u Singapuru, XXVII ICHEP 1994. u Glasgowu, XXXV ICHEP 2010. u
Parizu, kao i svjetske neutrinske konferencije: XXth International
Conference Neutrino 2002 u Minhenu i XXVth Neutrino 2012 u Kyotu.
Treba istaknuti i značajan doprinos prijenosu znanja i
odgoju mladih stručnjaka. Docent Branimir Radovčić je kao doktorand kod
prof. Piceka stekao međunarodnu prepoznatljivost koja mu je omogućila
prestižnu trogodišnju Humboldtovu stipendiju na Max-Planck Institutu u
Heidelbergu. Diplomand Vedran Brdar je na temelju
objavljenog zajedničkog rada dobio doktorsku stipendiju na Sveučilištu u
Mainzu. Njegov zadnji diplomand Petar Čuljak nastavio je s
doktorskim studijem na Sveučilištu u Zagrebu i s objavljenim zajedničkim
radom uključen je u realizaciju projekta HRZZ-a kojega na Fizičkom odsjeku
vodi prof. Kumerički (koji je i sam doktorirao kod prof. Piceka i danas vodi
cjelokupni doktorski studij fizike).
 
Prof. dr. sc. Ivica Picek ima posebne zasluge za napredak Sveučilišta
u području prirodnih znanosti. Od 1996. do 2000. godine sudjeluje u
reorganizaciji, a od 2000. do 2006. godine vodi Sveučilišni
poslijediplomski studij polja fizike, kao prvi na Sveučilištu akreditiran
doktorski studij. Kao njegov voditelj i kao koordinator s hrvatske
strane za Federation arrangement s ICTP-om u Trstu (2005.-2013.)
organizirao je uključivanje studenata smjera elementarnih čestica u
Central European Joint Programme of Doctoral Studies in Theoretical
Physics (Trst, Padova, SISSA, Ljubljana, Beč, Bratislava, Prag,
Budimpešta i Sveučilište u Zagrebu), tako da je svakom studentu
tijekom njegove izobrazbe bilo omogućeno sudjelovanje na više
ljetnih škola, radionica i intenzivnih tečajeva. Na Sveučilištu je bio
član Područnog vijeća prirodoslovlja (2011.-2013.), na fakultetu u
kontinuitetu sve do umirovljenja 2016. član Vijeća PMF-a, na Fizičkom
odsjeku PMF-a zamjenik pročelnika (1995.-1997). te u dva navrata
biran za predstojnika: prvo u Zavodu za teorijsku fiziku (2005.-2007.)
i potom u novoosnovanom Zavodu za teorijsku fiziku čestica i polja
(2013.-2016.).
Publicistička djelatnost prof. Piceka je bogata, a najplodniji dio su
znanstvene publikacije u vodećim svjetskim časopisima. Njegove
publikacije su doživjele velik odjek u međunarodnoj znanstvenoj
zajednici (citirane 1080 puta s h=19 prema bazi Inspire te 790 puta s
h=17 prema Web of Science). Napisao je Fiziku elementarnih čestica
(HINUS, Zagreb, 1997) kao prvi sveučilišni udžbenik iz fizike čestica
na hrvatskom jeziku. Objavio je popularizacijsku knjigu "Elementarne
čestice – iskrenje u svemiru tamne tvari" (Školska knjiga, 1997), kao i
desetke popularizacijskih članaka, posebno one u Matematičkofizičkom
listu koji prate slijed Nobelovih nagrada dodjeljivanih u polju
predloženikovih istraživanja. Njima, kao i sudjelovanjem u Hrvatskom
leksikonu sa stotinjak članaka iz područja fizike čestica, doprinosi
oblikovanju hrvatske stručne terminologije.
Bio je organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u
neovisnoj Hrvatskoj (na Brijunima 1994.) te član organizacijskog
odbora prvog (1994.) i drugog (1997.) Znanstvenog sastanaka
Hrvatskog fizikalnog društva, koji su ustanovljeni kao središnji
skupovi koji okupljaju hrvatske fizičare iz cijele Hrvatske, ali i iz
inozemstva.
• Dobitnik je Državne nagrade za znanost u području prirodnih
znanosti 2003. godine „za značajno znanstveno dostignuće
provjere granica standardne teorije proračunima kvantnih
petlji”.
• Dobitnik je nagrade Andrija Mohorovičić Sveučilišta u Zagrebu
za 2015. godinu „za teorijska istraživanja koja povezuju fiziku
neutrina i tamne tvari te za prijenos znanja i odgoj mladih
stručnjaka”.
 

Autor: webmaster FO
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail