PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]
Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]
Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine. 
Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]
Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]
U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]
U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]
U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]
Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6853431

Fizički odsjek ima novog profesora...

Prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš s Fizičkog odsjeka izabran je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.

Životopis

Prof. dr.sc. Aleksa Bjeliš roden je 2. veljače 1947. u Rijeci. Godine 1970. diplomirao je studij fizike (stručni smjer, teorijska fizika) na Fizičkom odjelu Prirodoslovno–matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu je 1974. godine stekao stupanj magistra znanosti (polje fizika). Doktorsku disertaciju (polje fizika) obranio je 1978. godine na Prirodoslovno– matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1971. godine radio je u Institutu za fiziku Sveučilišta u Zagrebu kao asistent–pripravnik (1971. – 1974), znanstveni asistent (1974. – 1980.) te znanstveni suradnik (1980. – 1988.). Od 1988. zaposlen je kao docent u Fizičkom odsjeku Prirodoslovno–matematičkog fakulteta, gdje je 1990. izabran u znanstveno–nastavno zvanje izvanredni profesor, te 1997. u zvanje redovitog profesora. Od 2003. godine je redoviti profesor u trajnom zvanju. Boravio je na više stručnih usavršavanja u inozemnim laboratorijima (1978., Lorand Oetves University, Budimpešta, Madarska; 1984.–1985., Laboratoire de Physique des Solides, Université Paris XI, Orsay, Francuska; 1987., CRTBT, Grenoble, Francuska; 1988., Université de Sherbrooke, Sherbrooke,Kanada; 1998. - 2003. (niz posjeta), Université Paris VI Pierre et Marie Curie, Paris, Francuska; 1999., Ecole Polytechnique Federale de Lausanne, Lausanne, Švicarska).

Nositelj je Spomenice Domovinskog rata, Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, te francuskih odlikovanja Officier de l’Ordre des Palmes Académiques i Commandeur dans l'Ordre National de Merite.

Dužnosti

  • Na Institutu za fiziku bio je pročelnik odjela, predsjednik znanstvenog vijeća te vd ravnatelja
  • Od 1990. do 1994. prodekan Prirodoslovnih odjela PMF-a
  • od 1991. do 1994. prodekan PMF-a.
  • Od 1995. do 1997. pomoćnik dekanice PMF-a za međunarodnu suradnju.
  • Od 1995. do 2002. predsjednik Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu.
  • Dekan PMFa Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 2000./2002.
  • Član Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu od 2001. do 2005.
  • Prorektor za znanost i razvoj Sveučilišta u Zagrebu od 2002. do 2006.
  • Rektor Sveučilišta u Zagrebu 2006. do 2014.
  • Predstavnik Republike Hrvatske u Bologna Follow-up Group (BFUG) od 2003.
  • Član BFUG Stock-taking Group za pripremu izvješća za europsku ministarsku konferenciju u Bergenu, 2005.
  • Predstavnik hrvatske akademske zajednice u Steering Committee on Higher Education and Research, Council of Europe, od 2002.
  • Član Nacionalne skupine za praćenje Bolonjskog procesa u prvom (2004.-2005) i drugom (od 2005) sazivu.
  • Predsjednik Povjerenstva Rektorskog zbora za pripremu i praćenje implementacije Bolonjske deklaracije od 2004.
  • Koordinator TEMPUS SCM projekta Hrvatska grupa za promicanje Bolonjskog procesa (Cro4Bologna) u razdoblju 2005./2006.
  • Član radne skupine za pripremu pregovora u poglavlju pregovora - pravne stečevine Europske unije - 26. Obrazovanje i kultura, imenovane 13. listopada 2005.
  • Član (2007-2015) i potpredsjednik (2009-2015) Council of Magna Charta Observatory

Znanstveni rad

Znanstvena istraživanja prof. dr.sc. Alekse Bjeliša teorijskog su karaktera i pokrivaju probleme fizike kondenzirane materije, uglavnom u sustavima reducirane dimenzije te nelinearne fizike. Do sada je objavio 68 znanstvenih radova, dva poglavlja u knjizi i jedan udžbenik, a 13 radova objavljeno je u zbornicima medunarodnih skupova. Veći broj radova je objavljen u časopisima s natprosječnim faktorom odziva (IF): 10 radova u časopisu Physical Review B (IF=3.774), 4 u časopisu Physical Review Letters (IF=7.622), 1 u časopisu Physical Review A (IF=2.861), 1 u časopisu Physical Review E (IF=2.352) 2 u časopisu Solid State Communications (IF=1.981).

Istraživanja sustava reducirane dimenzije mogu se okvirno podijeliti u nekoliko tema u kojima je prof. Bjeliš napravio značajan doprinos razvoju teorijske fizike kondenzirane tvari: (i) elektron–elektron korelacije i dielektrična svojstva viševrpčanih sustava u pristupu jake veze, (ii) razmatranja prijelaza izmedu nesumjerljivih I sumjerljivihkonfiguracije electron-fonon ili općenitijih sustava s jednoosnom simetrijom, (iii) nelinearna dinamika valova gustoće naboja (iv) utjecaj vanjskog magnetskog polja na valove gustoće spina i naboja. Istraživanja Alekse Bjeliša izlaze izvan okvira fizike kondenzirane tvari i uključuju općenita razmatranja prijelaza izmedu nesumjerljivih i sumjerljivih konfiguracija u jednoosnim uredenjima. Svojim pak interdisciplinarnim pristupom istraživanjima nelinearne dinamike valova gustoće naboja postavio je temelj današnjoj istraživačkoj aktivnosti u području nelinearne dinamike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Usprkos znatnim obavezama prof. Bjeliš održava kontinuitet svoje znanstvene aktivnosti, što potvrduje i činjenica da je od 2008. do danas objavio pet znanstvenih radova u CC časopisima i jedan revijalni članak.

Nastavna djelatnost

Na dodiplomskoj nastavi prof. Bjeliš vodio je vježbe iz kolegija Opća fizika I–IV, Fizika čvrstog stanja i Ireverzibilni procesi, te predavao kolegije Elektrodinamika, Nelinearne pojave u fizici i Klasična mehanika I i II. Takoder je predavao dodiplomske kolegije na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i Fakultetu prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Na poslijediplomskoj nastavi predavao je kolegije Fizika čvrstog stanja I i Nelinearni kontinuumi. Posebno valja istaknuti da je kolegije Nelinearne pojave u fizici i Nelinearni kontinuumi u nastavu uveo prof. Bjeliš, čime je stvorio preduvjete za današnju i buduću znanstvenu aktivnost u području nelinearne dinamike na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu. Na Troisieme cycle de la physique en Suisse Romande u Lausanne, prof. Bjeliš je godine 1999. održao poslijediplomski kolegij Charge and Spin Density Waves, koji je rezultirao i posebnim udžbenikom.

Trenutno prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš predaje kolegije Klasična mehanika I, II na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju fizike, te kolegij Fizika kondenzirane materije 1 na poslijediplomskom doktorskom studiju fizike (smjer Fizika kondenzirane materije). Kolegij Klasična mehanika u potpunosti je prilagodio bolonjskom načinu studiranja, materijali vezani uz kolegij postavljeni su na sustav za e-učenje Sveučilišta (Merlin), a pred dovršetkom je priručnik (predavanja, zadaci, demonstracijski programi) kao nadopuna standardnoj literaturi i daljnja pomoć studentima u savladavanju gradiva.

Sadržaj kolegija Fizika kondenzirane materije 1 revidirao je prilikom osuvremenjivanja programa poslijediplomskih studija fizike 2006. godine i prelaska na doktorski studij. Aktivno je sudjelovao i u izradi programa doktorskog studija fizike, smjer fizika kondenzirane materije.

Bio je voditelj je 15 diplomskih, 2 magistarska i 4 doktorska rada, uglavnom iz područja fizike kondenzirane materije i nelinearne dinamike.

Autor: Dalibor Paar
Aktualne obavijesti Sve obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail