Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

 

 

 

 


Broj posjeta:
108835

Pozivamo članove Fizičkog odsjeka da dostave na e-mail kratki sažetak (MS Word ili plain text) s bar jednom slikom i opisom te referencama rada koji žele prezentirati.

Odlukom Vijeća PMF-a od 24.2.2017. afilijacije FO pišu se:  Department of Physics, Faculty of Science, University of Zagreb, Bijenička c. 32, 10000 Zagreb, Croatia


Petar Žugec s Fizičkog odsjeka PMF-a objavio je sa suradnicima iz n_TOF kolaboracije s CERN-a članak "Pulse processing routines for neutron time-of-flight data" u časopisu Nuclear Instruments and Methods in Physics Research A [1]. Članak opisuje nedavno razvijen digitalni sustav za obradu signala iz mjerenja nuklearnih reakcija izazvanih neutronima.

Na n_TOF (neutron time-of-flight) postrojenju s CERN-a u redovitoj upotrebi je mnoštvo različitih vrsta detektora: od solid-state (silicijskih, dijamantnih), preko scintilacijskih (BaF2, C6D6) do plinovitih (MGAS, PPAC). Uz to, s vremena na vrijeme testiraju se (za rad pod neutronskim zračenjem) detektori koji još nisu ušli u redovitu primjenu na n_TOF postrojenju, poput HPGe, NaI, 3He (...) detekora. Stoga se javila praktična potreba za razvojem sveobuhvatnog programskog sustava za obradu signala iz najrazličitijih detekcijskih sustava, kako uvođenje novih detektora - bilo dugotrajno, bilo kratkotrajno - ne bi iziskivalo često zahtjevan razvoj sasvim novih analitičkih procedura. Kao odgovor na ovaj izazov, razvijen je sustav koji se temelji na generičkim procedurama za obradu signala, karakteriziranima minimalnom ovisnošću o specifičnim svojstvima pojedinih vrsta signala.

U članku su opisane najistaknutije usvojene procedure, koje su dodatno zahtijevale razvoj brzih, odnosno računski učinkovitih algoritama. Naime, u nominalnim radnim uvjetima n_TOF sustav za pohranu digitalnih podataka u stanju je prihvatiti reda veličine 108 naponskih točaka po svakom pojedinom detektoru te po svakom neutronskom pulsu, prosječnog perioda ponavljanja od 2.5 s. Stoga je čak i tijekom kasnijeg postupka off-line obrade podatka računska složenost algoritama viša od linearne u broju točaka (ili približno linearne) posve neprihvatljiva. Opisane procedure uključuju postupak učinkovite identifikacije pulseva, nekoliko različitih metoda određivanja baseline-a te tehniku prilagodbe pulseva na unaprijed definiran oblik.

[1] P. Žugec et al., Nucl. Instr. and Meth. A 812 (2016) 134-144
 

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

POVEZNICE

elektronički izvori

OPEN ACCESS