Obavijesti

Nema vijesti!

 

 

Doktorski studij fizike je poslijediplomski sveučilišni studij čiji je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) Sveučilišta u Zagrebu.

Izvoditelji studija: Fizički i Geofizički odsjeci PMF-a

Suradne ustanove: Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku, Zagreb

Normalno trajanje studija je tri godine i završava obranom doktorskog rada i promocijom u najviše akademsko zvanje doktora znanosti iz znanstvenog područja prirodnih znanosti, znanstvenog polja fizike ili geofizike.

Osmišljen je kao istraživački studij s manjim udjelom nastave, a sve u svrhu poticanja znanstvene izvrsnosti i kreativnosti.

 

 


 

O B A V I J E S T

 

MATEO FORJAN

održat će znanstveni kolokvij (doktorski seminar) iz Atomske, molekulske i optičke fizike pod naslovom

 

Ultrabrza spektroskopija i fotokemija međuprodukata s potencijalnom primjenom u biologiji i medicini

 

Pod pojmom ultrakratkog procesa općenito se podrazmijeva dinamika koja se odvija na vremenskim skalama kraćima od nekoliko pikosekundi. Ultrabrza spektroskopija obuhvaća niz eksperimentalnih tehnika čiji su temelj ultrakratki laserski pulsevi te se kao jedan od najvažnijih događaja u razvoju vremenski razlučive spektroskopije ističe razvoj pulsnih lasera 1960-ih godina. S obzirom na mogućnost promatranja procesa u vremenu, vremenski razlučiva spektroskopija idealan je alat za proučavanje fotokemijskih reakcija (reakcija pokrenutih svjetlošću) na ultrabrzim skalama, a 1999. godine A. H. Zewail dobiva Nobelovu nagradu iz kemije za svoj rad na proučavanju dinamike atoma unutar molekule tijekom kemijske reakcije te se smatra ocem femtokemije.
U seminaru će biti predstavljeni rezultati istraživanja fotokemijske reakcije stvaranja kinon metida iz adamantan fenola u ultrabrzoj reakciji fotodehidratacije i rezultati proučavanja anti-Kasha fotokemije BODIPY-fenola. Kinon metidi, međuprodukti s potencijalnom primjenom u biologiji i medicini su vrlo polarne organske molekule što ih čini vrlo reaktivnima i kratko-živućima sa vremenima života od <1ns do nekoliko minuta. Njihova važnost temelji se na biološkoj aktivnosti i sve većoj primjeni u organskoj sintezi, a također i u modifikacijama površina. Kratko vrijeme života kinon metida onemogućava njihovu izolaciju i skladištenje te se stoga identificiraju in situ, metodama ultrabrze vremenski razlučive spektroskopije. Primjene kinon metida su široke (antimalarici, inhibitori mitohondrijske respiracije, označavanje proteina i dr.), no njihovo potencijalno najvažnije svojstvo temelji se na križnom spajanju DNA lanaca odnosno antiproliferativnom djelovanju zbog čega su primjenjivi u fotokemoterapiji te su jedan od najvažnijih međuprodukata u mehanizmu djelovanja raznih lijekova protiv raka te tumorskih antibiotika. Upravo zbog primjena u procesima poput fotokemoterapije, detaljno istraživanje tijeka fotokemijskih reakcija na ultrabrzim skalama i identifikacija međuprodukata poprima veliku važnost.
U istraživanju je korišten eksperimentalni postav za ultrabrzu tranzijentnu apsorpciju razvijen na Institutu za fiziku. Tranzijentna apsorpcija je metodu kojom se promatraju promjene u apsorpciji uzorka u ovisnosti o vremenu proteklom nakon pobude. Postav posjeduje mogućnost pobuđivanja uzoraka valnim duljinama: 800nm, 400nm (drugi harmonik) i 267nm (treći harmonik) dok je promjene apsorpcije moguće promatrati u spektralnom prozoru od 320nm do 660nm sa vremenskom rezolucijom od 220fs. Osjetljivost postava iznosi 1mΔOD. Rezultati mjerenja su kombinirani sa rezultatima vremenski razlučivih mjerenja fluorescencije te TD-DFT simulacijama. Istraživanjem je otkriveno kako kinon metidi nastaju bez međuprodukata, u svom osnovnom stanju, u ultrabrzoj (<100fs) reakciji iz S1 stanja prekursora adamantan fenola preko konusnog presjeka zaobilazeći pobuđeno stanje kinon metida. Uz stvaranje kinon metida otkriveno je kako također dolazi i do stvaranja fenoksil radikala, radikal kationa i tripletnog stanja prekursora. Prilikom proučavanja fotokemije BODIPY-fenola, prekursora pogodnog za fluorescentno označavanje proteina, potvrđena je anti-Kasha fizika, odnosno sudjelovanje visoko pobuđenih elektronskih stanja u fluorescenciji uzorka.

Seminar će se održati u utorak 15. studenog 2022. godine u 13:00 sati u predavaonici Podmornica Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, smjer Atomska, molekulska i optička fizika, da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.

 

Voditelj smjera:

Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan, v. r.

 

Autor: Marko Hum
Popis obavijesti