AAI@Edu.Hr prijava

PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Istraživanje znanstvenika s PMF-a objavljeno u časopisu Nature Communications otkriva kako se stanični stroj stalno obnavlja, a zadržava veličinu

Istraživanje je dalo odgovor na dugogodišnju zagonetku o tome kako stanica kontrolira duljinu diobenog vretena, strukture koja razdvaja kromosome tijekom diobe. [ ... ]

Otkriće BKT korelacija u kagome spoju Cs2Cu3SnF12

Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a M. Grbić, I. Jakovac i I. Kupčić su zajedno sa suradnicima u časopisu Physical Review Letters objavili otkriće Berezinskii-Kosterlitz-Thouless (BKT) korelacija, tj. pojavu magnetskih virova i antivirova, u kagome spoju Cs2Cu3SnF12. [ ... ]

Hrvatski znanstvenici zaključili jedan od najprestižnijih europskih projekata otkrićem objavljenim u Nature Cell Biology

Šest godina, 10 milijuna eura i jedno temeljno pitanje biologije: prvi hrvatski ERC Synergy projekt završava otkrićem u Nature Cell Biology, uz važan teorijski doprinos znanstvenika PMF-a. [ ... ]

Rad s Fizičkog odsjeka PMF-a na naslovnici Physical Review Lettters-a

Članak znanstvenika s Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovca i M. Grbića s naslovom "Magnetic-Field-Induced Tomonaga-Luttinger Liquid and Bose-Einstein Condensate Phases in an Organic 𝑆 =1 Haldane Chain", objavljen u časopisu Physical Review Letters, izabran je za isticanje na naslovnici njegovog 13. sveska i 137 volumena. Grafika je inspirirana Nobelovom diplomom F. D. M. Haldana iz 2016. godine.

Konačno potvrđeno ponašanje S=1 Haldanovih lanaca u visokom magnetskom polju

Znanstvenici Fizičkog odsjeka PMF-a I. Jakovac i M. Grbić su zajedno sa suradnicima iz Japana, Francuske i Njemačke u časopisu Physical Review Letters objavili potvrdu teorijskih predviđanja ponašanja sustava S=1 Haldaneovog lanca u visokom magnetskom polju. Ovo je prva potvrda izračuna nastalih još 2002. i 2003. godine koja su sugerirala da se u visokom magnetskom polju javlja Tomonaga-Luttinger tekućina (TLL) s kvazičesticama među kojima je privlačna interakcija. Uz to je po prvi put u Haldanovom lancu na niskim temperaturama realiziran magnetski Bose-Einsteinov kondenzat (BEC) tiriplonskih pobuđenja. I konačno, potvrđeno je univerzalno ponašanje kritičnih kvazičestica na gornjem kritičnom polju. Zbog svoje važnosti i kvalitete, rad je dobio oznaku Editor's suggestion i popraćen u časopisu APS-a Physics. [ ... ]

Može li proton promijeniti svoj helicitet? Nova mini-serija radova donosi iznenađujući odgovor

Dugo se smatralo da pri visoko-energetskim sudarima proton ne može promijeniti svoj helicitet: smjer spina u odnosu na smjer gibanja. Budući da je helicitet pojedinačnih kvarkova sačuvan, pretpostavljalo se da je to svojstvo preslikano i na cijeli proton. U mini-seriji od dva rada objavljenih u časopisu Physical Review D, Sanjin Benić, te suradnici Adrian Dumitru, Florian Hechenberger i Tomasz Stebel, ukazuju na mikroskopski mehanizam koji ruši tu pretpostavku. [ ... ]

Interpretabilni model dubokog učenja za nelinearne multivarijatne vremenske nizove

U časopisu Chaos: An Interdisciplinary Journal of Nonlinear Science objavljen je rad Domjana Barića i Davora Horvatića pod naslovom Interpretable deep convolutional model for nonlinear multivariate time series in complex systems. [ ... ]

Kolektivni modovi mikroskopske fermionske valne funkcije

U časopisu Quantum objavljeno je formalno egzaktno rješenje problema s kojim se teorijski fizičari muče još od 1950tih: kako objektivno odrediti kolektivne komponente mikroskopske valne funkcije konačnog broja fermiona. Za beskonačan sustav, rješenje se zna: kolektivni modovi su valovi, koji se dobiju Fourierovim transformatom. U radu J. Cioslowski, K. Strasburger, and D. K. Sunko, Bosonic content of three-fermion highest-spin states, Quantum 10, 2121 (2026), uvodi se analogni transfomat za konačni sustav fermiona, čime se po prvi puta objektivno definiraju normalni modovi takvog sustava. Slika jednočestične gustoće određenog bozonskog moda numerički egzaktno izračunate valne funkcije jednog pobuđenog stanja atoma litija, priložena uz ovu obavijest, prva je takva slika u znanstvenoj literaturi. [ ... ]

Učinkovitija neuralna stimulacija mikroelektrodama

U časopisu Advanced Electronic Materials objavljen je rad grupe izv.prof. Vedrana Đereka na kojemu je prvi autor Aleksandar Opančar, o ulozi sučelja mikroelektrode i elektrolita u izvanstaničnoj električnoj stimulaciji neurona. Koristeći potpuno spregnuti numerički model koji povezuje metodu konačnih elemenata s Hodgkin–Huxleyjevim opisom neuronske dinamike, autori pokazuju da kapacitivne mikroelektrode omogućuju pobuđivanje neurona uz manju gustoću naboja od Faradayeva sučelja, osobito pri malom razmaku između stanice i elektrode. Rezultati daju važne smjernice za dizajn učinkovitijih i sigurnijih mikroelektrodnih sustava. Link: https://doi.org/10.1002/aelm.202500867 [ ... ]

Odsutnost gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata

Znanstvenik s Fizičkog odsjeka prof. dr. sc. Ivan Kokanović u suradnji s istraživačima iz Robinson Research Institute, Victoria University of Wellington, (New Zealand), Cavendish Laboratory, Cambridge University, Cambridge, (UK), Institute of Physics, Chinese Academy of Sciences, Beijing, (China) i University of Fribourg, Physics Dept., (Switzerland) objavio je 2 rada o odsutnosti gubitka gustoće superfluida u nekoliko predopiranih kuprata. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

Broj posjeta:
6847223

Popularno-znanstveno predavanje

Vjeran Malenica

"MISIJE U SVEMIR – JUČER, DANAS, SUTRA"

Mjesto: Fizički odsjek, F-201
Vrijeme: četvrtak 7. 11. 2019. u 17:00 (točno)

Ovo dinamično, zanimljivo i interaktivno predavanje prikazuje ljudske napore i postignuća u istraživanju Svemira.

Prate se raketne tehnologije i svemirske misije na vremenskoj crti od ranih početaka i prvih znanstvenih ideja razvoja raketne tehnike i astronautike, preko intenzivne američko-sovjetske utrke u Svemir 60-tih i 70-tih godina i slijetanja prvog čovjeka na Mjesec, te post-lunarna era svemirskih istraživanja sve do danas. Prikazuje se i kako izgleda obuka i selekcijski proces za izbor astronauta.

Predavanje ističe motive i rizike svemirskih misija, ali i vječna pitanja o tome zašto ljudi istražuju svemirska prostranstva i koje su dobrobiti od svemirskih istraživanja za čovječanstvo, uz sažeti prikaz financijskih budžeta svemirskih velesila za realizaciju ovakvih visoko-složenih i multidisciplinarnih projekata.

Govori se i o budućim planovima i misijama na Mjesec i Mars, te o novom svemirskom dobu, koje se upravo sada intenziviralo pojavom privatnih kompanija prvenstveno u SAD-u (Space X, Blue Origin) koje zajedno sa NASA-om (nacionalnom američkom svemirskom agencijom) razvijaju javno-privatna partnerstva i sustave za slanje ljudi i robotskih misija na Mjesec i Mars u naredna dva desetljeća.

Nova utrka u istraživanju Svemira je debelo započela, gdje se u ovom potentnom okruženju sada uz SAD i Rusiju, pojavljuju i nove svemirske brzo-rastuće velesile poput Kine, Indije, Japana, Kanade i europskih partnera. Daje se i kratki osvrt na mogući razvoj hrvatskog svemirskog programa.

Predavanje dolazi upravo u godini jubilarne 50-ete obljetnice slijetanja prve ljudske posade na Mjesec 1969. godine (Apollo 11).

Vjeran Malenica, autor predavanja i predavač, rođen je 1975. godine u
Zagrebu, baš kada je američko sovjetska prva svemirska utrka simbolično
završila spajanjem svemirskih letjelica Apolla i Sojuza u Svemiru. Iako
je po struci pravnik, zaljubljenik je u astronautiku i aeronautiku i
istraživanja Svemira, te svoje samostalno praćenje ove tematike,
prikazuje široj javnosti na jednostavan, moderan i zanimljiv način, sa
ciljem još veće popularizacije astronautike i pratećih znanosti (STEM),
prvenstveno mlađoj „Mars generaciji” koja se sada hrabro sprema da kroči
na Mars i krene dalje i više kroz svemirska prostranstva.

2. 11. 2019.

Autor: webmaster FO

Popis obavijesti

_______________________

Webmaster - kontakt e-mail