Fizički odsjek

ISVU nastavnički portal   ISVU studomat

On-line rezervacije predavaonica

RASPORED NASTAVE PO PREDAVAONICAMA

FIZIKA DANAS

DAN OTVORENIH VRATA FIZIČKOG ODSJEKA

13. 4. 2018.



BROŠURA PMF-a

 

Adresa

PMF - Fizički odsjek

Bijenička c. 32

HR-10 000 Zagreb

 

 

 

 

 


Broj posjeta:
1016864

U časopisu Nature Physics objavljen je članak PHENIX kolaboracije, u kojem se podastiru novi dokazi o nastanku kvark-gluon plazme u ultra-relativističkim sudarima lakih projektila sa ionima zlata.  Kao članovi PHENIX kolaboracije, koautori rada su među ostalima i izv. prof. Mihael Makek i diplomand Nikola Vukman sa Fizičkog odsjeka PMF-a, te nekadašnja studentica Mirta Dumančić. 

U sudarima ultra-relativističkih teških iona, moguće je stvoriti kvark-gluon plazmu, stanje u kojem je gustoća energije tolika da se nukleoni „tope“ na svoje sastavne dijelove – kvarkove i gluone. Eksperimenti provedeni na Relativističkom sudarivaču teških iona (RHIC) u SAD-u, te na Velikom hadronskom sudarivaču (CERN), razotkrili su i brojna zanimljiva svojstva kvark-gluon plazme, od kojih je svakako jedno od najznačajnih to da se ona ponaša poput savršene tekućine. Drugim riječima, kvark-gluon plazma ponaša se kao tekućina vrlo niske viskoznosti i njena su svojstva dobro opisana hidrodinamičkim modelima. Nedavno su eksperimenti na LHC-u objavili evidencije o postojanju kvark-gluon plazme i u sudarima lakih projektila, poput proton-proton sudara, što je iznenađujuće obzirom na malu gustoću energije koja se u takvih sudarima postiže.

Ovaj rad PHENIX kolaboracije objavljuje nove dokaze o postojanju kvark-gluon plazme u sudarima p+Au, d+Au i 3He+Au. Provedena istraživanja koriste jedinstveno svojstvo RHIC sudarivača da sudara ione zlata sa lakim projektilima koji imaju jednu komponentu (proton), dvije komponente (deuteron) ili tri komponente (3He). Obzirom na različitu geometriju ovih projektila, na samom početku sudara stvara se različit gradijent pritiska čestica. Upravo zbog niske viskoznosti taj se pritisak prenosi i na konačno stanje i određuje kako se produkti raspoređuju u detektoru (vidi sliku).  Opažanja se izvrsno podudaraju sa hidrodinamičkim modelima evolucije kvark-gluon plazme, a opovrgavaju neke alternativne modele, čime se može zaključiti da i u ovim sudarima (a ne samo u sudarima teških iona) nastaju male kapljice savršene tekućine!  

https://www.nature.com/articles/s41567-018-0360-0

 

Slika pokazuje kako se inicijalna geometrija sudara (gore) reflektira na raspodjelu čestica opaženih u detektoru (dolje). Autor: J. Orjuela Koop, University of Colorado, Boulder

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail


PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Znanstvenici s Fizičkog odsjeka (E. Tafra, B. Mihaljević, M. Basletić, M. Kuveždić, A. Hamzić) su u suradnji sa znanstvenicima s Instituta za fiziku u Zagrebu, te znanstvenicima iz Japana (Meijo University, Kyoto University, Toyota Physical and Chemical Research Institute), SAD-a (National Science Foundation, Argonne National Laboratory) i Njemačke (Universität Stuttgart), objavili u siječnju 2019. g. zajednički rad u Physical Review B, izabran kao prijedlog urednika (Editors' suggestion). [ ... ]
U časopisu Nature Physics objavljen je članak PHENIX kolaboracije, u kojem se podastiru novi dokazi o nastanku kvark-gluon plazme u ultra-relativističkim sudarima lakih projektila sa ionima zlata.  Kao članovi PHENIX kolaboracije, koautori rada su među ostalima i izv. prof. Mihael Makek i diplomand Nikola Vukman sa Fizičkog odsjeka PMF-a, te nekadašnja studentica Mirta Dumančić.  [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Damjan Pelc, Marija Vučković, Mihael Grbić, Miroslav Požek i Neven Barišić otkrili su novo svojstvo visokotemperaturnih supravodiča, pokazavši da se nastanak supravodljivosti u kupratima može razumjeti kroz univerzalni proces perkolacije. Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Communications u suradnji s kolegama iz SAD-a i Japana. [ ... ]
U listopadu 2018. je u Physical Review Applied objavljen zajednički rad suradnika Fizičkog odsjeka (M. Kuveždić, E. Tafra, M. Basletić i A. Hamzić) s istraživačima iz Kine (Beihang University, Peking), Njemačke (Max Planck Institute for Chemical Physics of Solids, Dresden), Švicarske (Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne) i nobelovcem A. Fertom (Unité Mixte de Physique CNRS, Thales, Université Paris-Sud, Francuska) o magnetotransportnim i termoelektičnim svojstvima epitaksijalnih tankih filmova Heuslerovih legura Co2TiSn i Co2Ti0.6V0.4Sn. [ ... ]
Kao rezultat suradnje znanstvenika Damjana Pelca, Miroslava Požeka i Nevena Barišića s Fizičkog odsjeka PMF-a sa znanstvenicima Instituta za fiziku, tehničkog Sveučilišta u Beču i Sveučilišta Minnesota, objavljen je rad u prestižnom časopisu „Quantum materials“ iz Nature grupe, u kojem je pojava supravodljivosti u dc električnoj otpornosti kuprata objašnjena jednostavnim modelom supravodljive perkolacije. [ ... ]
Zagreb, 24. kolovoza 2018. – Ugledni znanstveni časopis Molecular Biology of the Cell u izdanju Američkog društva za staničnu biologiju, najvećeg udruženja u tom znanstvenom području na svijetu, na naslovnici svog posljednjeg izdanja objavio je rezultate istraživanja grupe hrvatskih i njemačkih znanstvenika u kojem su objašnjeni uzroci i mehanizmi oscilatornog kretanja kromosoma oko ekvatorijalne ravnine diobenog vretena tijekom stanične diobe. Glavninu istraživanja provele su doktorandica Agneza Bosilj i poslijedoktorandica Anna H. Klemm te Matko Glunčić, pod voditeljstvom profesora Nenada Pavina s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i profesorice Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković.  [ ... ]
U radu objavljenom u časopisu Physical Review Letters Marija Todorić, Dario Jukić, Danko Radić, Marin Soljačić i Hrvoje Buljan predložili su shemu za postizanje Wilczekova modela anyona, te su tu shemu primijenili u sustavu dvodimenzionalnog elektronskog plina (2DEG) smještenog između dva polubeskonačna bloka s jakim magnetskim odzivom (μr >> 1). Pokazano je da potpis Wilczekovih anyona u tom sustavu može biti promjena vodljivosti u integralnom Hallovu efektu (IQHE).  [ ... ]
Ugledni  časopis  Nature u članku „Precision measurement of the weak charge of the proton“, donosi rezultat mjerenja, do sada najpreciznije vrijednosti, slabog naboja protona: 0,0719 ± 0,0045. Eksperiment je provela Q-weak kolaboracija u kojoj su, svojom ekspertizom, učestvovali i hrvatski fizičari koristeći sofisticiranu kriogenu protonsku metu i visoko polarizirani snop elektrona akceleratora na TJNAF-u (Thomas Jefferson National Accelerator Facility) u Virdžiniji (JLab).   [ ... ]
Nedavno su suradnici Fizičkog odsjeka, Emil Babić i Damir Pajić, te Ramir Ristić sa Sveučilišta u Osijeku, u suradnji sa Institutom za fiziku i uglednim vanjskim institucijama, objavili i drugi znanstveni rad o svojstvima visokoentropijskih slitina (VES, engl. HEA): Properties of (TiZrNbCu)1-xNix metallic glasses, u J. Alloys and Compounds. [ ... ]
U radu objavljenom u časopisu Physical Review C kao "Rapid Communication" akademik Vretenar je, u suradnji s grupom kineskih istraživača, istražio mikroskopske signature kvantnih faznih prijelaza oblika u neparnim izotopima europija.  [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu