Fizički odsjek

ISVU nastavnički portal   ISVU studomat

On-line rezervacije predavaonica

RASPORED NASTAVE PO PREDAVAONICAMA

FIZIKA DANAS

DAN OTVORENIH VRATA FIZIČKOG ODSJEKA

5. 4. 2019.



BROŠURA PMF-a

 

Adresa

PMF - Fizički odsjek

Bijenička c. 32

HR-10 000 Zagreb

 

 

 

 

 


Broj posjeta:
1196896

Prof. dr. sc. Iva Tolić s IRB-a i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Fizičkog odsjeka PMF-a dobitnici su prestižnog, 10 milijuna eura vrijednog projekta Sinergije Europskog istraživačkog vijeća koji ujedinjuje vrhunske istraživače s IRB-a, zagrebačkog PMF-a, Sveučilišta u Utrechtu i američkog MIT-a u istraživanjima na rubu svih dosadašnjih spoznaja o genetskim pogreškama koje su uzrok mnogih ozbiljnih bolesti!

Večernji list     Jutarnji list    Novi list    RTL     24sata    Srednja.hr     Vidi.hr

Europsko istraživačko vijeće upravo je objavilo dobitnike prestižnih projekata u sklopu programa Sinergije. Riječ je o projektima koji okupljaju najuglednije istraživače diljem Europe i svijeta s dokazanom izvrsnošću u svojem području istraživanja. Zahvaljujući deset milijuna eura prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) zajedno s kolegama prof. dr. sc. Geertom Kopsom sa Sveučilišta u Utrechtu te prof. dr. sc. Angelikom Amon s američkog MIT-a istraživat će mehanizme nastajanja pogrešaka pri podjeli kromosoma te njihov utjecaj na diobu stanica, a što je kritično za razvoj embrija, formiranje različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije.

Pronalaženje novih terapija za liječenje raka, rješavanje klimatskih promjena, predviđanja potresa, suviše su kompleksni problemi da bi ih uspješno mogao riješiti samo jedan znanstvenik ili istraživački tim, ma koliko oni izvrsni bili. Stoga ERC dodjeljuje projekte kojima podupire sinergiju vrhunskih istraživanja koje vode najbolji istraživači. – istaknuto je u priopćenju Europskog istraživačkog vijeća.

Projekt prof. dr. sc. Ive Tolić punog naziva 'Molecular origins of aneuploidies in healthy and diseased human tissues' izabran je u elitno društvo od ukupno trideset i sedam projekata koji su dobili financiranje ERC-a od ukupno prijavljeni 288 projekata, što znači da je financiranje dobilo tek 13 posto projekata. Ovo je ujedno jedni projekt čiji je nositelj iz skupine novih država članice (EU-13).

Ukupna vrijednost svih odabranih projekata jest 363 milijuna eura, a omogućit će grupama od dva do četiri vrhunska istraživača da udruže komplementarne vještine, znanje i resurse kako bi, primjenom više znanstvenih disciplina, riješili neke od najsloženijih istraživačkih problema.

Cilj je znanstvenika udruženih na projektu prof. Tolić ujediniti sva znanja, visoku tehnologiju i sofisticiranu metodologiju kako bi identificirali uzrok genetskih pogrešaka na molekularnoj razini te kako bi otkrili njihov utjecaj na strukturu genoma u zdravim i bolesnim tkivima.

Naime, u podjeli kromosoma tijekom diobe stanice može doći do pogrešaka u broju kromosoma u pojedinoj stanici kćeri. Takve pogreške poznate su pod nazivom aneuploidija.

Jednostavnim rječnikom aneuploidija je prisutnost pogrešnog broja kromosoma u stanici. Mi već desetljećima znamo da te pogreške postoje i znamo da uzrokuju ozbiljne bolesti i sindrome, međutim još uvijek ne znamo kako te pogreške nastaju na molekularnoj razini. Upravo je to cilj našeg projekta - otkriti uzroke pogrešaka u podjeli kromosoma te saznati kako se nasljeđuju od stanice majke na stanice kćeri kroz generacije, u zdravim i bolesnim tkivima. Sekvencioniranje genoma tumora nije razjasnilo kako dolazi do pogrešnog broja kromosoma.

Sada su nam potrebni kvantitativni pristupi za prepoznavanje različitih tipova pogrešaka u podjeli kromosoma i njihovih molekularnih uzroka, a sve to nije dovoljno proučavati na izoliranim stanicama, kao što je uobičajeno, nego je potrebno prijeći na slijedeću razinu stanične biologije proučavanjem procesa u stanicama u njihovom prirodnom okruženju, odnosno u tkivu.' – objašnjava prof. dr. sc. Iva Tolić, koordinatorica projekta i jedna od četvero glavnih istraživača na projektu.

Kako bi došli do takvih revolucionarnih otkrića znanstvenici će koristi najnovije tehnologije mikroskopije uz pomoć kojih se mogu vidjeti sitni dijelovi stanice koji su do sada bili nedostupni, lasersko mikrokirurško rezanje diobenog vretena, optogenetičku tehnologiju za kontrolu aktivnosti proteina uz pomoć svjetlosti, te metode rada s tkivima i organoidima. Uz pomoć teorije i računalnih simulacija istražit će što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba.

U ovom će projektu teorijska istraživanja dati snažan doprinos. Računalima ćemo simulirati procese koji se odvijaju u stanicama, a odgovorni su za greške u diobi. Planirani će nam pristup omogućiti uvid u važne mehanizme koji se događaju u diobi, a koji su eksperimentalno nedostupni. Na taj ćemo način saznati što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba te koje su sile odgovorne za ispravnu podjelu kromosoma.– objašnjava prof. dr. sc. Nenad Pavin, jedan od četiri glavna istraživača na projektu.

Ovo je već drugi projekt koji je Europsko istraživačko vijeće dodijelilo prof. Tolić i njezinom timu te na taj način ponovno potvrdilo izvrsnost njihovih znanstvenih istraživanja.  

''U 37 projekata uključeno je 126 glavnih istraživača koji će izvoditi svoje projekte na 95 sveučilišta i istraživačkih centara u 20 zemalja širom Europskog istraživačkog prostora i šire. Osam istraživačkih skupina uključivat će jednog glavnog istražitelja koji radi u Sjedinjenim Državama. Najčešće lokacije su Njemačka (uključena u 20 projekata), Velika Britanija (12) i Francuska (11). Žene predstavljaju 24 posto stipendista i sudjelovat će u 21 od 37 projekata.'' – istaknuto je u priopćenju ERC-a.

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail


PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Martina Vrankić s Instituta Ruđer Bošković i Damir Pajić s Fizičkog odsjeka PMF-a sa suradnicima objavili su rad u časopisu Scientific Reports iz Nature grupe o otkrivanju neuobičajenog načina uskladištenja kisika u kristalu barijeva aluminata. Korištenjem niza eksperimenata uspjeli su pokazati pomoću strukturno-magnetskih rezultata, da se kisik skladišti unutar kristala BaAl2O4. To se može postići postavljanjem relativno blagih uvjeta, i potpuno je reciklabilno/reverzibilno, a osim toga, ovo predstavlja drugačiji način skladištenja od uobičajenog za okside metala. [ ... ]
Doc. dr. sc. Maja Planinić  s Fizičkog odsjeka i suradnici prof.dr.sc. William J. Boone,  Miami University, Ohio, SAD, doc. dr. sc. Ana Sušac, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo, Zagreb i dr. sc. Lana Ivanjek, Fakultät für Physik, Beč, Austrija objavili su pregledni rad o uporabi Raschovog modela u edukacijskim istraživanjima u fizici u časopisu Physical Review Physics Education Research .   [ ... ]
Krešimir Kumerički s Fizičkog odsjeka je primjenom neuronskih mreža rasvijetlio aktualna pitanja vezana uz tlak kvarkova u protonu. Rad je objavljen u časopisu Nature [1]. Riječ je o vrlo rijetkom primjeru znanstvenog rada objavljenog u časopisu ovako visokog ranga, a koji je u potpunosti izrađen u Hrvatskoj.  Istraživanja su izvedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, te Centra izvrsnosti QuantiXLie. [ ... ]
Dr.sc. Sanja Josef Golubić, s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u ulozi pozvane urednice objavila je znanstvenu knjigu „Neuroimaging - structure, function and mind“, ISBN: 978-1-78985-806-8.   [ ... ]
Znanstvenik Neven Barišić s Fizičkog odsjeka je zajedno sa svojim kolegama iz Poljske (AGH) te SAD-a (MagLab, Florida i University of Minnesota) ustanovio vezu između elektronski i šupljinski dopiranih visokotemperaturnih supravodiča na bazi bakrenih oksida (skraćeno: kuprata). Time je dan značajan doprinos razumijevanju sveukupnog faznog dijagrama kuprata i univerzalnih svojstava tih materijala. Rad je objavljen u časopisu Science Advances. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Damjan Pelc, Miroslav Požek i Neven Barišić, u suradnji s kolegama s Instituta za fiziku (Zagreb), iz Austrije (TU Wien) te iz SADa (University of Minnesota), predložili su fenomenološki model visokotemperaturnih supravodiča na bazi bakrenih oksida (skraćeno: kuprata), koji na jednostavan način objašnjava i povezuje najvažnija svojstva tih materijala. Rad je objavljen u časopisu Science Advances. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka (E. Tafra, B. Mihaljević, M. Basletić, M. Kuveždić, A. Hamzić) su u suradnji sa znanstvenicima s Instituta za fiziku u Zagrebu, te znanstvenicima iz Japana (Meijo University, Kyoto University, Toyota Physical and Chemical Research Institute), SAD-a (National Science Foundation, Argonne National Laboratory) i Njemačke (Universität Stuttgart), objavili u siječnju 2019. g. zajednički rad u Physical Review B, izabran kao prijedlog urednika (Editors' suggestion). [ ... ]
U časopisu Nature Physics objavljen je članak PHENIX kolaboracije, u kojem se podastiru novi dokazi o nastanku kvark-gluon plazme u ultra-relativističkim sudarima lakih projektila sa ionima zlata.  Kao članovi PHENIX kolaboracije, koautori rada su među ostalima i izv. prof. Mihael Makek i diplomand Nikola Vukman sa Fizičkog odsjeka PMF-a, te nekadašnja studentica Mirta Dumančić.  [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Damjan Pelc, Marija Vučković, Mihael Grbić, Miroslav Požek i Neven Barišić otkrili su novo svojstvo visokotemperaturnih supravodiča, pokazavši da se nastanak supravodljivosti u kupratima može razumjeti kroz univerzalni proces perkolacije. Otkriće je objavljeno u časopisu Nature Communications u suradnji s kolegama iz SAD-a i Japana. [ ... ]
U listopadu 2018. je u Physical Review Applied objavljen zajednički rad suradnika Fizičkog odsjeka (M. Kuveždić, E. Tafra, M. Basletić i A. Hamzić) s istraživačima iz Kine (Beihang University, Peking), Njemačke (Max Planck Institute for Chemical Physics of Solids, Dresden), Švicarske (Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne) i nobelovcem A. Fertom (Unité Mixte de Physique CNRS, Thales, Université Paris-Sud, Francuska) o magnetotransportnim i termoelektičnim svojstvima epitaksijalnih tankih filmova Heuslerovih legura Co2TiSn i Co2Ti0.6V0.4Sn. [ ... ]

Poveznice

Sveučilište u Zagrebu

8. 11. 2019. u 12:11