PMF - Znanost - nova postignuća i druge obavijesti

Bruno Golik i Hrvoje Buljan s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Dario Jukić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objavili su rad u časopisu Laser and Photonics Reviews (Wiley). [ ... ]
U časopisu Nature Communications objavljen je rad Hrvoja Buljana s PMF-a u suradnji sa grupom Zhigang Chena sa Nankai University. [ ... ]
Znanstvenici s Fizičkog odsjeka Luka Rogić i Damjan Pelc su u suradnji s istraživačima iz Izraela i SADa objavili rad pod naslovom ‘Multiferroicity in plastically deformed SrTiO3’ u časopisu Nature Communications. [ ... ]
Pregled stipendija i nagrada na konferenciji "From Solid State to BioPhysics X: From Basic to Life Sciences". [ ... ]
Istraživači Fizičkog odsjeka PMF-a sudjelovali su kao sekundarni prijavitelji COST projekta koji je nedavno odobren za financiranje: CA23136 - Magnetism and chirality: twisting spins, light, and lattices for faster-than-ever spintronics (CHIROMAG) Više detalja može se naći ovdje: https://www.cost.eu/actions/CA23136/ a zainteresirani se mogu javiti voditelju ili članu Upravnog odbora aktivnosti.
Paradigmatski kvantne sustave opisujemo hermitskim Hamiltonijanima gdje je energija realna i očuvana tijekom vremenske evolucije. Usprkos tome, postoji cijeli niz sustava koji nisu hermitski te ih opisujemo nehermitskim operatorima. Takvi nehermitski sustavi postali su atraktivna grana istraživanja u fizici u posljednjih 20-tak godina.   Jedna vrlo intrigantna pojava koja se vezuje za nehermitske sustave je nehermitski efekt kože (eng. Non-Hermitian skin effect (NHSE)). Pod određenim uvjetima, sva eigenstanja nekog nehermitskog materijala postoje samo na jednom rubu tog materijala. Eigenstanja u kontinuumu uopće ne postoje!   U najnovijem radu objavljenom u časopisu Applied Physice Letters – Photonics, prof. dr. sc. Hrvoje Buljan je u suradnji sa grupom prof. Zhigang Chena sa Nankai University objavio znanstveni rad u kojem se predlaže nehermitska fotonička rešetka sa nehermitskim efektom kože. U tom sustavu efekt kože moguće je uključtiti i isključiti sa sintetičkim (umjetnim) magnetskom poljima, a nehermitičnost dolazi od nerecipročnog vezanja u modelu čvrste veze (tight-binding model).   Poveznica (rad u otvorenom pristupu):  https://pubs.aip.org/aip/app/article/9/5/056102/3287792  
Iako mi živimo u tri prostorne i jednoj vremenskoj dimenziji, moguće je eksperimentalno realizirati sustave sa većim brojem sintetičkih dimenzija. Mogućnost stvaranja četverodimenzionih fotoničkih rešetki prvi su predložili profesori Sveučilišta u Zagrebu Dario Jukić i Hrvoje Buljan početkom 2013. godine (https://journals.aps.org/pra/abstract/10.1103/PhysRevA.87.013814).  Sintetičke dimenzije otvorile su vrata za istraživanje prije nedostupnih pojava u prostorima sa više dimenzija. Međutim, konstrukcija sintetičkih rešetki sa željenim svojstvima vrlo je neintuitivan i zahtjevan proces. U najnovijem radu Prof. Buljana u suradnji sa znanstvenicima sa Nankai University u Kini objavljenim u časopisu Advanced Photonics (AP), korištene su umjetne neuronske mreže dubokog učenja (ANN) za konstruiranje fotoničkih rešetki u stvarnom prostoru. Cilj je bio dobiti fotoničke rešetke sa unaprijed dizajniranim spektrom svojstvenih vrijednosti modova. Time se dubokim učenjem može krojiti propagacija svjetlosti u fotoničkim sustavima, što otvara novi put za nova znanstvena otkrića i primjene.  [ ... ]
Europska komisija dodijelit će 260 milijuna eura za 1249 projektnih prijedloga pristiglih na natječaj MSCA Postdoktorske stipendije iz 2023. godine. Ovogodišnji je postotak uspješnosti prijava 15.8%, a najviše projekata financirat će se iz društvenih i humanističkih znanosti (25.2%), bioloških znanosti (21.7%), informatičkih znanosti i inženjeringa (13.3%), kemije (14.4%) te fizike (11.4%). Projekti će se provoditi u 45 zemalja diljem svijeta te će ih provoditi znanstvenici koji predstavljaju oko 80 nacionalnosti. U području fizike prihvaćeno je ukupno oko 150 projekata, a čak tri dolaze od istraživača i istraživačica sa Zavoda za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka PMF-a. [ ... ]
Skrećemo vam pozornost na rad koji je nedavno izašao u prestižnom časopisu Physical Review Letters pod nazivom „EuCd2As2: A Magnetic Semiconductor“ koji je objavila međunarodna grupa znanstvenika zajedno s članovima Fizičkog odsjeka: Bruno Gudac, Mario Novak, Zoran Rukelj, Neven Ž. Barišić te Ana Akrap (koja uskoro započinje svoj rad na Fizičkom odsjeku kao redovita profesorica u trajnom zvanju). U radu su pokazali da materijal EuCd2As2, za koji se vjerovalo da posjeduje vrlo neobično svojstvo materije, magnetski Weyl polumetal - te je objavljen cijeli niz radova na tu temu - zapravo samo magnetski poluvodič. Zagrebački tim je imao vrlo važnu ulogu u projektu od iniciranja teme do sinteze jediničnih kristala visoke kvalitete koji su omogućili razotkrivanja prave prirode spomenutog materijala. Rad je dobio snažnu pozornost te je osvrt na njega objavljen na Phys.org. [ ... ]
Grupa sa Zavoda za teorijsku fiziku kondenzirane tvari, Petra Grozić, Barbara Keran i Danko Radić, u suradnji s Anatoly M. Kadigribovom s Ruhr-Universität Bochum, objavili su rad "Charge stripes in the graphene-based materials" u časopisu Scientific Reports 13, Article number: 18931 (2023)   (https://doi.org/10.1038/s41598-023-46157-1). [ ... ]

Poveznice

Broj posjeta:
4425105

U časopisu Nature Materials doc. dr. sc. Damjan Pelc s Fizičkog odsjeka PMF-a je u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Minnesoti, Argonne National Laboratory i Oak Ridge National Laboratory (SAD), Sveučilišta Ariel (Izrael), Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te Peking University (Kina) objavio rad pod naslovom ‘Enhanced superconductivity and ferroelectric quantum criticality in plastically deformed strontium titanate’.

U časopisu Nature Materials doc. dr. sc. Damjan Pelc je u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta u Minnesoti, Argonne National Laboratory i Oak Ridge National Laboratory (SAD), Sveučilišta Ariel (Izrael), Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te Peking University (Kina) objavio rad pod naslovom ‘Enhanced superconductivity and ferroelectric quantum criticality in plastically deformed strontium titanate’.

U radu je po prvi puta istražen utjecaj ireverzibilne, plastične deformacije na elektronska svojstva nekog kvantnog materijala. Do plastične deformacije dolazi po utjecajem vanjske sile, kad materijal izađe iz elastičnog režima. No da bi došlo do plastične deformacije, nužno je stvoriti nesavršenosti u kristalnoj rešetci – dislokacije – koje se prilikom naprezanja mogu gibati kroz materijal i dovesti do nepovratne promjene oblika. U blizini dislokacija je kristalna struktura značajno promijenjena, te postoje lokalna naprezanja koja mogu dramatično utjecati na elektronska svojstva. Elastična deformacija se intenzivno koristi u istraživanjima kvantnih materijala, no efekti plastične deformacije su gotovo potpuno nepoznati.

 Ovdje je kao modelni sustav upotrijebljen stroncijev titanat (SrTiO3): nekonvencionalni supravodič s jakim feroelektričnim fluktuacijama i izraženim plastičnim režimom. Korišten je širok spektar eksperimentalnih tehnika – specijalno razvijene tlačne ćelije, raspršenje neutrona i X-zraka, Ramanovo raspršenje, te mjerenja transportnih i magnetskih svojstava – za istraživanje ponašanja dislokacija u deformiranom stroncijevom titanatu, te njihovog utjecaja na supravodljivost. Sofisticiranim mjerenjima difuznog raspršenja neutrona ustanovljeno je da se dislokacije tijekom deformacije spontano organiziraju u veće, pravilne strukture, poznate kao dislokacijski zidovi (slika). U blizini zidova se javljaju snažne kvantno-kritične feroelektrične fluktuacije, te se pojačava supravodljivost u odnosu na nedeformirane uzorke. Izmjereno je povećanje temperature supravodljivog prijelaza za otprilike faktor 2 u deformiranim kristalima, te tragovi supravodljivog uređenja na još mnogo višim temperaturama. Eksperimentalni rezultati su također uspoređeni s teorijskim modeliranjem, koje je povezalo pojavu feroelektričnih fluktuacija i pojačavanje supravodljivosti. Zaključci i metodologija su relevantni za širok spektar materijala, uključujući druge supravodiče, te magnetske i feroelektrične materijale.

 

Slika: Ireverzibilna, plastična deformacija stroncijevog titanata dovodi do organizacije kristalnih nesavršenosti – dislokacija – u periodične strukture (shematski prikaz desno), otkrivene u eksperimentima neutronskog raspršenja (lijevo). Te strukture snažno utječu na elektronska svojstva, uzrokujući pojavu kvantno-kritičnih feroelektričnih fluktuacija i povećanje temperature supravodljivog prijelaza.

 

Publikacija

S. Hameed et al., Enhanced superconductivity and ferroelectric quantum criticality in plastically deformed strontium titanate, Nature Materials (2021), https://www.nature.com/articles/s41563-021-01102-3 

Rad je dostupan i na arxiv preprint serveru: https://arxiv.org/abs/2005.00514

 

Autor: webmaster FO
Popis obavijesti

_______________________ 

Webmaster - kontakt e-mail